Ceste u Bosni i Hercegovini godinama su među najsmrtonosnijim u Evropi i to prema istraživanjima međunarodnih organizacija, ali i prema istraživanju Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK). U novom BIHAMK-ovom izvještaju za 2018. godinu, stopa smrtnosti bila je takva da su 72 osobe poginule na milion stanovnika, što je iznad prosjeka u Evropskoj uniji (EU), gdje se bilježi 49 poginulih na milion stanovnika.
Slučaj saobraćajne nesreće u kojoj su poginule četiri uposlenice sarajevske Osnovne škole “Kovačići” potresao je bosanskohercegovačku javnost i ponovo je otvorio pitanje koliko su putevi u Bosni i Hercegovini sigurni.
Četiri žene – pedagoginja, učiteljica, bivša direktorica i higijeničarka sarajevske osnove škole stradale su kada je automobil sletio u Miljacku na putu Sarajevo – Pale u mjestu Bulozi. Izvlačenje tijela i automobila iz teško pristupačnog dijela trajalo je više sati.
Istraga u ovom slučaju još je u toku, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Vesna Stokanović, portparolka Policijske uprave Istočno Sarajevo.
“U toku su mjere i radnje dokazivanja koje se sprovode pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva”, kaže Stokanović.
Mjesto stradanja četiri žene neslužbeno je posjetio i sudski vještak saobraćajne struke iz Sarajeva Ševal Kovačević. Kako je u razgovoru za RSE rekao, posljedice saobraćajne nesreće ne bi bile tako strašne da je država radila svoj posao.
“Bio sam na lokaciji gdje su ove žene stradale, katastrofalna je situacija da nekih 15 metara dužine poteza sa lijeve strane pored kolovoza na dva metra od kolovoza imate provaliju između 200 i 250 metara. Dakle, nemoguće je bilo zamisliti da onaj ko vrši nadzor nad cestama nije bio u stanju petnaestak metara metalne ograde sa metalnim kočićima zabetonirati i imati zaštitnu ogradu koja bi odbijala vozila prema kolovozu, da ne idu niz padinu. Mi ovaj put imamo izgrađen od 1975. godine. Neko je 44 godine ostavio opasno mjesto, koje se moglo riješiti ulaganjem od 150 eura do 250 eura. Dakle, tu nema opravdanja. Ovo je jedan eklatantan primjer nerada, neodgovornosti, a ja bih rekao i neznanja”, tvrdi Kovačević.
Milenko Jaćimović iz banjalučkog Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja podsjeća da nije prvi put da međunarodne organizacije i BIHAMK ukazuju koliko su loše bh. ceste i koliko se malo radi na sigurnosti saobraćaja.
“Prošle godine u Bosni i Hercegovini dogodilo se dnevno više od 100 saobraćajnih nezgoda, a dogodile su se 36.672 nezgode. Ovaj prosjek je izuzetno visok ako uzmemo u obzir da je 72 poginulih na milion stanovnika. Izvještaj BIHAMK-a pokazuje da su najopasniji putevi u Federaciji BiH u Tuzlanskom kantonu. U Republici Srpskoj krajem 2017. godine čak 24 mjesta su označena kao crne tačke”, navodi Jaćimović.
Jaćimović dodaje da su najrizičniji putevi u BiH magistralni put M17 koji povezuje granični prijelaz Bosanski Šamac i granični prijelaz Doljani te dionice od Zenice do Maglaja, Doboj – Lukavac, Jablanica – Mostar, Bugojno – Gornji Vakuf, Krupa – Otoka i dionica puta Banjaluka – Jajce, takozvano Tijesno.
“Opšti podaci govore da je značajan nedostatak u samom održavanju putne mreže, ne postoje zaštitne ograde, razna signalizacija. Jedan generalni stav i međunarodnih organizacija Evropskog programa za procjenu puta, ali i istraživanja BIHAMK-a, da su putevi u BiH jedni od najsmrtonosnijih u Evropi”, kaže Jaćimović za Radio Slobodna Evropa.
MC
Objava Ceste u Bosni i Hercegovini godinama među najsmrtonosnijim u Evropi pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
