Da li je spašen euro?

Ministri finansija EU-a postigli su nakon maratonskih razgovora u Briselu dogovor o uspostavi kriznog fonda za pomoć zemljama eurozone koje se nađu u finansijskim poteškoćama. Komentar Rolfa Wenkela.

Prije 15 mjeseci, u februaru 2009. godine, profesor ekonomije na Univerzitetu u Tuebingenu, Joachim Starbatty, u razgovoru za DW je rekao: „Grčka bi zapravo morala devalvirati za 40 posto. Euro se nalazi pred ispitom izdržljivosti.“ Možemo biti sigurni: Ono što zna jedan profesor, koji se svojevremeno bez uspjeha zalagao protiv uvođenja eura, to isto u najmanju ruku podjednako dugo znaju i tzv. hedge fondovi i drugi investitori. Oni su dakle više od jednog desetljeća zbijali svoje redove kako bi srušili utvrdu koja je ionako bila pred rušenjem: Najprije ćemo uzeti Manhattan, potom ćemo uzeti Berlin. Prvo ćemo zauzeti Grčku, potom i euro.

Pri tome su hedge fondovi postupali izuzetno metodično i savršeno racionalno. Oni su jednostavno iskoristili ogromnu neravnotežu između trgovinskog bilansa zemalja članica unutar eurozone kako bi svoj kapital višestruko uvećali. Grčka je bila prvi i jednostavno probni slučaj. Špekulacijom s grčkim državnim obveznicama oni su računali na skori državni bankrot, a osiguranjima za slučaj nemogućnosti isplate kredita koja su dogovorena izvan berze i koja ne podliježu nikakvom nadzoru, samo su poticali takav razvoj događaja.

Kupovina vremena

Prvi paket pomoći, koji su dogovorile zemlje EU i Međunarodni monetarni fond (MMF), bio je ništa drugo nego kupovina vremena. Grčka u naredne dvije do tri godine se ne mora obraćati međunarodnom tržištu kapitala kako bi se refinancirala. Privreda Grčke će morati imati godišnji rast veći od četiri posto kako bi zemlja vlastitom snagom mogla početi sa smanjenjem dugova. Ipak, s obzirom na rigidne mjere štednje tamo se prije očekuje recesija, a zemlje eurozone će nakon toga vremena stojati pred istim problemom kao i danas. Računica hedge fondova je jednostavna: ono što funkcionira u Grčkoj, može funkcionirari i u Portugalu, Španjolskoj ili Italiji.

Dugo je trajalo prije nego što su europski političari zaduženi za financije i guverneri centralnih banaka shvatili: Nije riječ o Grčkoj ili Portugalu, riječ je o euru. Sadašnji paket pomoći namijenjen stabilizaciji eura trebao biti biti jasan signal: Špekulacije s eurom neće biti dopuštene. A kako bi ovaj signal uopće djelovao, izdvojena je nezamislivom sumom od pola biliona eura.

Sada ostaje da se sačeka koliko dugo će ovaj signal imati učinka. Jer, monetarne mjere su samo jedna strana medalje. Ako njih ne budu slijedile reforme financijskih institucija i promjena pravila na financijskim tržištima, ni ova suma neće biti dovoljna da spriječi špekulacije s eurom.

Izvor: Deutsche Welle