DA ZLO VIŠE NE DOĐE MEĐ’ LJUDE – Poslušajte kasidu o Potočarima učenika I OŠ Srebrenik

Veliki projekat su napravili učenici Prve OŠ Srebrenik.
Njihov iznimno nadareni vokalni solista Vedin Mustafić uz prateće vokale školskog hora pod dirigentskom palicom profesora Faruka Smajlovića snimili su vlastitu kasidu “Da zlo više ne dođe međ’ ljude”.
Na ovu ideju su se odlučili poslije školske posjete Potočarima i Srebrenici kao svoj doprinos čuvanju sjećanja na žrtve genocida iz jula 1995.godine. Svoju ideju su prezentirali direktoru škole profesoru Harisu Mehmedoviću a on im je organizovao susret sa poznatim tekstopiscem Vehbijom Ibrahimovićem Kigenom.
” Oduševili su me moji mali drugari iz Prve OŠ Srebrenik. Njihov glavni motiv je da pošalju poruku da se zlo ne ponovi nikada i nikome. Ja sam samo posrednik koji je njihove želje prenio u stihove”, ističe Kigen u razgovoru za Eho portal.

Izvođač: Vedin Mustafić.
Prateći vokali: hor Prve OŠ Srebrenik i Mensura Salkić.
Tekst: Vehbija Ibrahimović – Kigen.
Muzika: prof. Faruk Smajlović.
Aranžman: prof. Elmir Hodžić.
Mix i Mastering: studio “Music & History”.
Izvršni direktor: prof. Haris Mehmedović.
Video: Tarik Moranjkić – TMDesign.

TEKST KASIDE:

Preko osam hiljada
Nišana se bjele
Sve mezar do mezara
Familije cijele
Nikom ništa nisu krivi
A u crnoj zemlji leže
Ma koliko o tom’ znali
U stvarnosti još je teže

Neka Allah dženet im podari
Vječna kuća svima Potočari
Neka žrtva uzalud ne bude
Da zlo više ne dođe međ’ ljude

Neka Allah dženet im podari
Vječna kuća svima Potočari
Neka žrtva opomena bude
Da zlo više ne dođe međ’ ljude

Preko osam hiljada
Imena tu piše
Koje nikad vidjeti
Mi nećemo više
Pred njima je život bio
Što tek tako u tren stade
Bilo je to mračno doba
Kad za razum nema nade

Eho-portal.com

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.