Dan žalosti u Bosni i Hercegovini: 22 godine tuge i bola

Osvanuo je još jedan 11. juli, dan koji je na Srebreničanima ostavio krvavi pečat dvadesetog stoljeća, dan kada zločinci počiniše genocid, Dan žalosti u BiH. S velikom tugom i boli i danas će se hiljade ljudi pokloniti nevinim bošnjačkim žrtvama koje su ubijene 1995. godine u najvećem genocidu počinjenom u Evropi od Drugog svjetskog rata.Među bijelim nišanima u Potočarima, koji kriju strašne sudbine 6.504 žrtve genocida, danas će u mezare biti spušten još 71 tabut s posmrtnim ostacima stradalih Srebreničana.

Kao i svake godine, stradalim žrtvama će porodice, brojni učesnici marša mira te visoke zvanice iz BiH i svijeta klanjati dženazu u Memorijalnom centru Potočari, gdje će biti obavljen i ukop. Dolazak na ovogodišnju kolektivnu dženazu najavilo je više od 30.000 ljudi iz BiH i drugih zemalja Evrope i svijeta. Tabute s posmrtnim ostacima srebreničkih žrtava iz bivše Fabrike akumulatora sinoć su ispred mezarja u Potočarima iznijeli najbliži stradalih, učesnici marša mira i sugrađani. U suzama i jecajima prisjetili su se kobnih dana srpske ofanzive na Srebrenicu, zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija, u kojoj su svakodnevno ginuli civili.

Ovaj strašni zločin u historiji BiH, genocid u Srebrenici, počinila je Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića, uključujući i paravojnu formaciju Škorpioni pod kontrolom Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Za zločine u Srebrenici u proteklih dvadeset godina optuženo je 70 osoba. Mladić i drugi srpski oficiri u međuvremenu su optuženi za ratne zločine, uključujući i genocid, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Danas, 22. godine poslije genocida, na preliminarnom spisku ubijenih Srebreničana nalaze se 8.372 imena.

Iskopavanjem masovnih grobnica, spisak ubijenih Srebreničana stalno raste. Također, više od 12.000 ljudi vodi se kao nestalo.Najstarija žrtva koja će danas biti ukopana na mezarju u Potočarima je Alija Salihović rođen 1923. koji je u vrijeme ubistva imao 72 godine, a najmlađa je 15-godišnji Damir Suljić.

Iz Organizacionog odbora za obilježavanje genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” naglasili su više puta proteklih dana kako je sigurnost obilježavanja 22. godišnjice genocida podignuta na najviši nivo. Podsjećamo, u Potočarima je dženaza prvi put obavljena 2003. godine i to 31. marta. Tada je ukopano 600 posmrtnih ostataka žrtava genocida. Uz poruku “da se ne zaboravi i nikome ne ponovi”, teške priče preživjelih Srebreničana obišle su svijet. Tako danas gorkim suzama i oni koji neće doći na kolektivnu dženazu oplakuju žrtve stravičnog genocida.

Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave BiH na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama institucija BiH. Medijske kuće na teritoriji BiH, kao i organizatori kulturno-umjetničkih i sportskih manifestacija u našoj zemlji, dužni su danas prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

Zbog obilježavanja 22. godišnjice srebreničkog genocida, danas je u BiH na snazi zabrana kretanja vozila koja prevoze eksplozivne materije te zabrana kretanja za teretna vozila nosivosti preko 3,5 tona na svim putevima koji, iz pravca Tuzle, Zvornika i Sarajeva, vode prema Srebrenici.

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.