Direkcija robnih rezervi FBiH nije predložila nabavku jer nije usvojen budžet

Federalna direkcija robnih rezervi nije predložila Program nabave za 2022. godinu, jer se nije usvojio Budžet Federacije BiH za 2022. godinu, rečeno je iz Federalne direkcije za robne rezerve.

“Sigurno je da će eskalacija sukoba na istoku EU dovesti do određenih problema u snabdjevanju, posebno žitaricama. Vlada Federacije BiH je za potrebe robnih zaliha u 2022. godini predvidjela iznos od 20 miliona KM. Stavljanje robnih rezervi u funkciju, odnosno njihovo angažiranje će biti predmetom rasprave na sjednicama Vlade Federacije BiH o čemu će se donijeti određene Odluke,” naveli su u odgovoru direktora Direkcije Tončija Bavrke.

Vlada FBiH je 16. februara saopštila da u Federaciji BiH u rezervama ima roba u vrijednosti od 30 miliona maraka. Premijer Fadil Novalić danas je najavio tematsku sjednicu Vlade koja bi trebala biti održana u ponedjeljak, a na kojoj će se raspravljati o prevenciji posljedica ukrajinske krize na ekonomiju u FBiH koje se, kako je rekao, osjećaju tokom proteklih sedmica.

The post Direkcija robnih rezervi FBiH nije predložila nabavku jer nije usvojen budžet appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.