Dodik: Protiv sam sankcija Rusiji, jer ona štiti međunarodno pravo i Dejton

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio je od Narodne skupštine Republike Srpske da se jasno izjasni da li je za uvođenje bilo kakve vrste sanckija Rusiji.

„Protiv sam uvođenja bilo kakvih sankcija Rusiji. Treba da ostanemo u poziciji neutralnosti, da RS ostane izvan procesa i globalnih dešavanja,“ rekao je Dodik, obraćajući se poslanicima u Narodnoj skupštini RS.

On je rekao da se ne mogu uvesti sankcije Rusiji, koja, kako je kazao, štiti međunarodno pravo i Dejtonski sporazum.

„Rusija nas štiti u Savjetu bezbjednosti UN-a, zajedno sa Kinom stavila je veto na prijedlog rezolucije Velike Britanije o genocidu u Srebrenici,“ kazao je Dodik.

Srpski član Predsedništva BiH ocijenio je da Velika Britanija vodi “pokvarenu politiku” u međunarodnim okvirima, da bi se na globalnom nivou vratila kao velika sila, dodavši da mu je zbog toga “žao Evrope”.

“BiH nije uspješan koncept, pogotovo onaj koncept, koji gura Zapad. Pitanje je da li je moguće da RS bude izvan tokova, koji su nepovoljni po nas,” kazao je Dodik.

Prema njegovim rečima, RS ima odnose sa Srbijom, a taj bh. entitet uspio je, kako je kazao, da postigne da Hrvatska nema neprijateljski stav prema Republici Srpskoj.

“Sa Hrvatskom imamo zajednički stav u vezi sa strukturom BiH, dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda,” kazao je Dodik.

On je najavio da se može očekivati jači angažman međunarodne zajednice prema RS, zbog, kako je naveo, odnosa predstavnika ovog bh. entiteta prema Rusiji i politike nedodvoravanja Zapadu.

“Spoljna politika BiH propala, potrebna strategija spoljnopolitičkog položaja RS”

Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je zatražio današnju posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske, da bi to zakonodavno tijelo utvrdilo strategiju spoljnopolitičkog položaja i uticaja RS, u situaciju novih globalnih geopolitičkih odnosa.

Dodik je naveo da je vođenje spoljne politike BiH isključivo u nadležnosti Predsjedništva BiH, ali da se pokazalo da je spoljna politika BiH “propala”, kao i da bošnjački predstavnici pokušavaju da nametnu novi oblik i nove mehanizme odlučivanja u spoljnoj politici.

“Namera mi je da pitam parlament RS i da dobijem odgovore na mnoga pitanja, da afirmišem parlament kao krajnje mjesto odluke u pogledu spoljne politike. To se može postići aktiviranjem mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa,” kazao je Dodik, obraćajući se poslanicima u parlamentu RS.

On je naveo da je pokrenuo krivične postupke protiv ministtrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković, kao i ambasadora BiH u Vašingtonu i Briselu, koji su se samostalno i mimo odluke u Predsjedništvu BiH pridružili sankcijama koje su u UN-u i Savjetu Evrope uvedene Rusiji. Prema njegovim riječima, BiH od Rusije nije imala nikakve pritiske u vezi sa politikom prema ukrajinsko-ruskom sukobu, dok sa zapada svakodnevno stižu izričiti stavovi da BiH podrži sankcije uvedene Rusiji.

“Ispravna politika je ostati neutralan, razvijati odnose i sa jednima i sa drugima,” ocijenio je srpski član Predsjedništva BiH, dodavši da je Rusija jako važna zemlja za BiH, jer je jedna od zemalja garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Dodik je pozdravio ruskog ambasadora u BiH Igora Kalabuhova, koji prisustvuje sjednici parlamenta RS i obratiće se poslanicima.

Srpski član Predsjedništva BiH rekao je da održavanje posebne sjednice Narodne skupštine nije tražio Kalabuhov, već on, dodavši da je spreman da udovolji “bilo kom drugom ambasadoru da se obrati Narodnoj skupštini.”

U Banjaluci je počela posebna sjednica parlamenta RS na kojoj će se razmatrati informacija o “Međunarodnoj, političkoj i bezbjednosnoj situaciji – mjesto i uloga Republike Srpske”. Sjednici od 82 narodna poslanika prisustvuje njih 67.

The post Dodik: Protiv sam sankcija Rusiji, jer ona štiti međunarodno pravo i Dejton appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.