Dodik traži od Centralne banke BiH 400 miliona eura za robne rezerve entiteta

Na konferenciji za medije održanoj u Istočnom Sarajevu član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je govorio o brojnim temama.

Dotakao se današnje sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, situacije u Ukrajini, “zloupotrebe pojma genocida”, ali posebno interesantno je bilo kada je, komentirajući ekonomsku krizu, pomenuo to da će tražiti od Centralne banke dodatna sredstva za entitete.

Poručio je da trenutne tenzije vrše dodatni pritisak na ekonomiju u Evropi. Poručio je da bi cijela Evropa mogla zapasti u krizu i da zbog toga Centralna banka BiH treba koristiti novčane rezerve u konvertibilnim markama.

“Imam nekoliko važnih prijedloga. U okviru entiteta treba osmisliti ekonomske politike. U Centralnoj banci BiH postoji ozbiljna rezerva koja govori o tome da tamo ima 400 miliona eura više nego što imamo emisiju. To treba iskoristiti hitno da se formiraju robne rezerve,” naveo je Dodik.

The post Dodik traži od Centralne banke BiH 400 miliona eura za robne rezerve entiteta appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.