Drastično se smanjuje broj migranata koji traže azil u BiH

U BiH ove godine nije došlo do značajnijeg pada broja registriranih migranata u odnosu na prošlu godinu, ali je značajno manji broj osoba koje su zatražile azil.

Od januara do decembra ove godine ukupno je registrirano 15 468 migranata, a riječ je najvećim dijelom o državljanima Pakistana, Afganistana, Bangladeša, Irana i drugih zemalja. U prošloj godini broj registriranih migranata je iznosio 16 190, što ukazuje na to da ove godine nije došlo do značajnog pada u odnosu na prošlu godinu, rečeno je Feni iz Službe za poslove sa strancima.

U našoj zemlji u privremenim prihvatnim centrima nalazi se oko 2 400 migranata, a izvan centara ih je oko 578. Prema podacima o broju migranata koji su zatražili azil u BiH u posljednje četiri godine, može se uočiti kako se taj broj drastično smanjuje.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH potvrdili su kako je 2018. godine zahtjev za azil zaprimljen za 1 572 osobe (961 zahtjev), koje dolaze iz Irana, Pakistana, Afganistana, Sirije, Iraka i drugih zemalja, a u 2019. godini za 785 osoba (333 zahtjeva), koje dolaze iz Iraka, Irana, Afganistana, Turske, Pakistana i ostalih zemalja.

U 2020. godini zaprimljeni su zahtjevi za azil za 245 osoba (138 zahtjeva), dok je u 2021. godini zahtjev za azil zaprimljen za 153 osobe (111 zahtjeva), koje dolaze iz Afganistana, Pakistana, Turske, Irana, Maroka, Iraka,..

P

Objava Drastično se smanjuje broj migranata koji traže azil u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.