Državljanstva BiH od 1996. godine odreklo se 80.311 građana

Državljanstva BiH od 1996. do 20. jula 2018. godine odreklo se 80.311 naših sada već bivših sugrađana.

To znači da u BiH više nema stanovnika veličine jednog grada kao što je na primjer Brčko, koje je po popisu iz 2013. godine brojalo više od 80.000 osoba.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, najviše građana iz knjige državljana se ispisalo 2003. godine, i to njih 9.070, dok ga se 2002. odreklo 8.212 osoba. Broj odricanja se postepeno smanjivao u narednim godinama, pa se tako od 2008. do 2015. prepolovio i nije prelazio 4.000 ispisa godišnje. Ali se 2016. godine situacija ponovo mijenja nagore i broj odricanja se povećava.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH “Nezavisnim” su kazali da je relativno povećanje broja lica koja su se odrekla bh. državljanstva u 2016. godini uglavnom posljedica ažuriranja evidencija u zemljama EU, koje se sprovodi kao jedna od aktuelnih bezbjednosnih mjera prema migrantima.

Najčešće se odricanje vršilo radi sticanja državljanstva SR Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Danska je u međuvremenu donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje”, objašnjavaju u ovom ministarstvu.

U postupku odricanja stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima najčešće navode kao stvarni razlog pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu te radno-pravni status…

Inače, taksa koju mora platiti građanin BiH koji želi da se odrekne bh. državljanstva je 800 KM, za ostale države bivše SFRJ taksa je 200 KM, a ako se vrši putem diplomatsko-konzularne mreže BiH u inostranstvu plaća se još i konzularna taksa. Ministarstvu je, kako se navodi u revizorskom izvještaju za prošlu godinu, na ime taksi uplaćeno od 1,46 miliona KM.

The post Državljanstva BiH od 1996. godine odreklo se 80.311 građana appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Kraljevska Desetka 2024

Intervju s jednim od organizatora “Kraljevske desetke”: Trka koja podiže ljestvicu svake godine

Edis Kavgic: Naš cilj je svake godine unaprijediti trku u svim aspektima. Ove godine smo podigli standarde i vjerujemo da je ovo bila najbolja Kraljevska desetka do sada. Ipak, već radimo na planovima za 2025. godinu kako bismo trku podigli na još viši nivo. Poruka građanima: Htjeli bismo se posebno zahvaliti svim građanima na razumijevanju u vezi s potpunom obustavom saobraćaja tokom trke. Njihova podrška je važna za uspjeh ove manifestacije. Kraljevska desetka još jednom je pokazala da je događaj koji raste iz godine u godinu, privlači sve veći broj trkača i oduševljava publiku i goste, postavljajući Srebrenik na kartu važnijih sportskih dešavanja u regiji.