Državljanstva BiH se odriču čitave porodice

pasoš, novi, bih

Godišnje se u prosjeku blizu tri i po hiljade građana odrekne državljanstva BiH. U ovoj godini trend je povećan, potvrđeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Česti su slučajevi i kada se zbog budućnosti u nekoj drugoj zemlji državljanstva odriču i čitave porodice. Ukupno od 1996. godine do danas državljanstva BiH su se odrekle 72.523 osobe. Samo u ovoj godini njih 3.335.

-Imamo slučajeve da to urade kompletne porodice. Posebno mislim da treba da zabrine činjenica da se često radi o mlađim osobama, u najboljoj životnoj dobi. Radi se o osobama od 23, 30 ili 40 godina starosti, kazao je za N1 Milan Zjajić iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Građani BiH najčešće se odriču bh. državljanstva u korist Njemačke i Austrije. Haris Halilović iz Svjetskog saveza dijaspore BiH kaže da je procedura komplikovana, a prednosti su brojne.

-Uglavnom su to pravdali olakšavanjem prilikom zapošljavanja, napretkom u karijeri, lakšim putovanjima, lakšim prolaskom i manjim maltretiranjima na granicama. Mnogi od njih su se žalili na proceduru koja traje, ističe Halilović.

Dva su načina: podnijeti zahtjev putem diplomatsko konzularnih predstavništava ili direktno putem Ministarstva civilnih poslova.

(Faktor.ba)

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.