Kao što je za rješavanje stresa i zdravlje duha dobra joga, za emocionalno zdravlje potreban je redoviti san.
U zadnje vrijeme javljaju se istraživanja prema kojima svijet zapadne kulture sve manje spava, o čemu svjedoče i brojni naslovi u medijima. No, osim samog spavanja, mnogi psiholozi upozoravaju i da društvo 21. stoljeća sve manje sanja, odnosno, kako su to oni nazvali ulazi u “epidemiju besanice”, odnosno, “besnovice”.
Osvrtom na sve češću uporabu narkotika i sredstava za uspavljivanje, asistent na Sveučilištu u Arizoni, dr. Naiman, objašnjava da nam jednako nedostaje snova koliko i sna. Naiman kaže da je glavna i vrlo važna funkcija snova psihološko “istezanje”, kao neka vrsta joge za dušu - nježno širenje, opuštanje, otvaranje i smirivanje psihe. Kao istezanje mišića, san vas može osloboditi emocionalne boli, napetosti prikupljene tog dana ili čak neke boli iz djetinjstva. Poetski rečeno, snovi su mekani jastuk, koji nas štiti od grube realnosti našeg života.
Zašto manje sanjamo?
Moderan način života jednostavno ubija snove. Preveliko izlaganje svjetlu noću, potiskuje melatonin, a samim time i snove. Slatkom sanjarenju također ne doprinose ni pilule za spavanje kao ni apneja, odnosno, hrkanje. No, i mi sami podcjenjujemo moć snova, pa tako kada imamo noćnu moru jednostavno odmahujemo rukom, “bio je to samo san”.
Većina snovi “prolijeće” u nastavcima od 5 do 20 minuta i to 4 ili 5 puta tijekom noći. Ipak, tih 5 do 20 minuta u snovima traje puno dulje.
Psiholog Calvin S. Hall 15 je godina proučava i analizirao više od 50 tisuća snova, odnosno, slušao prepričavanja snova različitih ljudi. On smatra da ljudi diljem svijeta imaju jednake snove. Ono što se najčešće ponavlja su snovi o obrazovanju, o bježanju, odnosno, ljudi sanjaju da ih netko lovi, da se ne mogu pomaknuti, da kasne, da su goli ili poniženi, da lete, da su ostali bez zubi, poginuli, zaljubili se i ljubili, da su doživjeli prometnu nesreću ili da su optuženi za neki zločin. Tjeskoba je najčešća emocija koja se javlja u snovima, a općenito negativne emocije prevladavaju kad sanjamo.
Teorije o snovima kao lijeku za negativne emocije variraju od onih koje tvrde da su snovi prirodna psihoterapija do onih da je to jednostavno način na koji mozak odbacuje štetne sadržaje. Doktor Naiman pak tvrdi da snovi imaju veliku ulogu u formiranju različitih vrsta pamćenja i liječenju emocionalnih boli. Njegova je teza da je povećan broj depresije u društvu usko povezan s manjkom snova.
Kako možemo početi više sanjati?
Općenito, više kvalitetnog spavanja dovest će i do više snova. Doktor Naiman napravio je i prirodan napitak za vraćanje snova, no snove možete vratiti i sami. Jednostavno ako počnemo više razmišljati o njima, ohrabrit ćemo ih da se vrate. Prvi san koji sanjate, zabilježite i podijelite ga s bliskom osobom ili osobama. Pričanje o njima i njihovim značenjima može ih povratiti i pokrenuti kontinuirani lanac snova.
No, zašto smo uopće počeli bježati od snova. Vjerojatno je razlog tomu što ih je većina negativna - noćne more. Istraživanja su pokazala da je čak dvije trećine emocionalnih sadržaja naših snova negativno. Razlog tomu je vjerojatno i sve stresniji način života. No stručnjaci upozoravaju da se snovi samo čine lošima kada ih razmatramo budni. Oni to ustvari nisu, nisu loši za nas, već čine dobro našem općem emocionalnom zdravlju.
Savjeti
Smanjite izloženost umjetnom svjetlu, odnosno, lampama i reflektorima, kojima smo često izloženi (i u klubovima i sličnim mjestima) tijekom noći. To uključuje i televiziju, jer plavo svjetlo ograničava melatonin i, kao što smo već rekli, time i snivanje. Nabavite svjetla koja imaju manje plave komponente ili se katkad poslužite svijećom.
Ne pretjerujte u alkoholu i pilulama za spavanje.
Liječite apneju, odnosno, hrkanje.
Pokušajte biti svjesni da kada sanjate - sanjate. To je dosta važno kad se govori o noćnim morama. Ako ste svjesni, dok ih sanjate, da su one samo san, lakše ćete ih prebroditi.
Izvor: Buni.In
