EU donijela odluku: Hrvatska je nova članica Šengena

Ministri unutrašnjih poslova država Evropske unije danas su dali saglasnost da Hrvatska od početka sljedeće godine bude dio Šengenskog prostora, ali oko članstva Bugarske i Rumunije nije bilo konsenzusa.

Hrvatski mediji su objavili da to znači da se od 1. januara 2023. ukidaju granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prelazima, a od 26. marta na aerodromima.

Jutarnji list je objavio da su Njemačka i Luksemburg navodno prijetile blokadom ulaska Hrvatske u Šengen ako se ne povuče veto protiv Bugarske i Rumunije.

Odobravanja članstva Hrvatske pod češkim predsjedavanjem EU bilo je očekivano, kao što se očekivalo da će biti blokirano članstvo Bugarske i Rumunije.

To znači da će od početka sljedeće godine šengenske granice biti i na granici s Bosnom i Hercegovinom.

Ipak ukidanje kontrola na unutrašnjim granicama između Šengenskog područja i Hrvatske ni na koji način neće utjecati na građane Bosne i Hercegovine koja s Hrvatskom dijeli 1.000 kilometara dugu državnu granicu. Potvrdio je to izvjestitelj Evropskog parlamenta za izradu mišljenja o hrvatskom članstvu u Šengenskom prostoru Paulo Rangel iz Kluba zastupnika Evropske narodne stranke (EPP).

The post EU donijela odluku: Hrvatska je nova članica Šengena appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.