EU povećava sredstva za IPA fond na 15 milijardi eura

Danas se u Mostaru održava konferencija “Korištenje EU fondova u kontekstu nove strategije EU za zapadni Balkan”. Zastupnica Republike Hrvatske u EU parlamentu Ivana Maletić je istakla da su Bosni i Hercegovini dostupni EU sredstva za sedmogodišnju perspektivu od 2014-2020 u iznosu 500 miliona eura što je jako dobar iznos s obzirom da se radi o predpristupnom periodu.

Bosni i Hercegovini su otvorene mogućnosti za sredstva za poljoprivredu.

Ono što je jako bitno jeste da se sredstva za IPA-u u novom proračunu prijedloga Evropske komisije povećavaju sa 11,7 miijardi eura na 15 milijardi eura. Radi se o povećanju od preko 25 posto što je jasan signal EU da želi više uložiti u susjedne zemlje BiH, Srbiju, Crnu Gora, Kosovo, Makedoniju te na taj način ih pripremiti za ulazak u EU.
Govoreći o iskustvima hrvatskih kompanija koja mogu biti korisne bh. kompanijama, da je ono osnovno da na vrijeme spoznaju koje su to česte prepreke, kako ih preventirati i kako se pripremiti da ih nemaju u samoj pripremi provedbi projekta.

“Zanima nas u kontekstu približavanja ne samo institucijama vlasti, već poduzetnicima i građanima to pitanje EU fondova kao jedne izgledne perspektive. S druge strane, zanimaju nas obaveze koje pred nama stoje u smislu reformi, edukacija, organizacije i pripreme za to nadolazeće razdoblje te kada će nam biti pristupni fondovi”, istakao je Zdenko Čosić, predsjednik Vlade Županije koji je ujedno bio i jedan od organizatora ove konferencije.

Napominje da županija već sada ima nešto više od 2 miliona eura odobrenih projekata za 2019. godinu, te da očekuju ovakakav trend i dalje jer se za njega intenzivno pripremaju.

Dodao je da na terenu postoji puno projekata koji se finansiraju iz EU projekata, ali da nastoje da ih u budućnosti bude još više te žele preuzeti inicijativu na lokalnoj razini i da što više mogu aktivno sudjelovati u procesima identifikacije i privatizacije, pogotovo u pripremi projekata.

Zara Halilović, šefica sektora za koordinaciju pomoći Evropske unije u Direkciji za EU integracije ističe da kada govorimo o onome što je na raspolaganju Bosni i Hercegovini možemo se izraziti finansijski, ali i sa ciljevima.

Podsjetimo, organizator i inicijator ove konferencije je privatni sektor u suradnji sa vladama županije Zapadnohercegovačke i Hercegovačko-neretvanske.

Puno više mogućnosti za bh. kompanije

Josipa Terzić Rezić, direktorica Apriori BH, istakla je da će na konferenciji biti panel diskusija sa donosiocima odluka iz javnog sektora i panel diskusiju sa voditeljicama regionalnih i lokalnih razvojnih agencija.

“Danas će biti predstavljeni uspješni međunarodni projekti za javni i privatni sektor za koji je najvažnije predstavljanje EU4BUSINESS programa za koji će uslijediti pozivi za bh. kompanije gdje se moći prijaviti”, dodala je Josipa Terzić.

Osim ovog programa, imamo na raspolaganju još jedan jako bitan projekat, a to je COSME za koji ćemo do kraja godine organizovati, kao nastavak ovog programa, njegovo predstavljanje.

“Ovo je važan momenat za bh. kompanije jer konačno mogu učestvovati u programima EU, dugo smo čekale ove programe, dugo su bili otvoreni za javni i civilni sektor. Sada je sve malo drugačije, uz puno više mogućnosti u narednom periodu”, zaključila je.

Na konferenciji će biti predstavljene novosti iz budućih EU programa. Kroz razmijenjena iskustva tokom konferencije konačan cilj je dugoročno povećanje broja i kvalitete realiziranih projekata

The post EU povećava sredstva za IPA fond na 15 milijardi eura appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.