Čopor gladnih vukova koji je u stanju rastrgati čitave zemlje ukoliko ih se ne zaustavi - tako švedski ministar vanjskih poslova Borg nazva financijske špekulante. EU je sada podigla zaštitnu ogradu od 750 milijardi eura.
Sudeći prema prvim reakcijama odluka EU i MMF-a o izdvajanju 750 milijardi eura za stabilizaciju euro-zone pokazala se ispravnom. Vrijednost akcija na berzama je porasla, osjeća se olakšanje u jako zaduženim zemljama EU, ali i nada kod političara da je ovo kraj borbe sa špekulantima.
„Štitimo novac naših ljudi u Njemačkoj.“ Ovako njemačka kancelarka Angela Merkel objašnjava odluku EU o uspostavi do sada besprimjerenog paketa pomoći u cilju stabilizacije eura. Ona je istodobno potvrdila da će se ubrzano raditi na boljoj regulaciji financijskih tržišta. Kancelarkin zamjenik i ministar vanjskih poslova Gudio Westerwelle je pak rekao, kako je Europa odlučno reagirala na napade špekulanata. „Želim još jednom jasno podcrtati: Ovdje nije riječ o zaštiti berzi i tržišta, već je riječ o zaštiti valute naših građana. Zbog toga smo poduzele ove mjere."
Poplava novca za spas eura
Njemačka Vlada bi na sjednici u utorak (11.5.) trebala prihvatiti Prijedlog Zakona kojim se omogućava izdvajanje najmanje 123 milijarde eura koliko bi trebao iznositi udio Berlina u ovom paketu pomoći.
Reakcija tržišta na odluku Brisela je pozitivna. Vrijednost eura je porasla, kao i vrijednost akcija na berzama. Na Wall Streetu je zabilježen plus od 3,9 posto što je najbolji rezultat u posljednju godinu dana, a njemački index DAX zabilježio je porast od 5,3 posto. „Reakcija tržišta pokazuje da je ovo bio ispravan korak,“ rekao je američki strateg za tržišta Cantor Fitzgerald.
Spas u zadnji čas?
U jako zaduženim članicama EU, tzv. PIIGS državama – Portugalu, Irskoj, Italiji, Grčkoj i Španiji - odluka o izdvajanju hitne financijske pomoći dočekana je s olakšanjem. „Nadam se da je ovo kraj borbe protiv špekulanata,“ rekao je španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos. Zvanični Madrid se nada da će paket pomoći EU i MMF-a olakšati stanje u ovoj zemlji za koju se strahuje da bi se mogla naći u sličnoj financijskoj krizi kao i Grčka.
Istodobno je Španjolska najavila poduzimanje dodatnih mjera štednje, baš kao i Portugal koji je partnerima u EU dao obećanje o smanjenju vlastitog državnog deficita do 2011. godina za 1,5 posto. Irski ministar financija Brian Lenihan izjavio je kako su države članice EU pokazale svoju odlučnost da ojačaju cjelokupnu europsku privredu.
A od zemalja članica EU najveći udio u paketu financijske pomoći imati će Francuska i Njemačka. I dok su se Francuzi nadali da bi i Velika Britanija mogla uzeti svoje učešće u spašavanju eura, London je jasno poručio da ne pripada euro-zoni, te je stoga spašavanje ove valute stvar članica euro-zone.
Izvor: Deutsche Welle
