Film “Quo Vadis, Aida?” dobio još jednu nagradu

Film “Quo Vadis, Aida?” bh. rediteljice Jasmile Žbanić našao se među tri nominovana filma za Evropsku filmsku nagradu publike LUX, među kojima je osvojio prvu nagradu.

Film o genocidu u Srebrenici bio je u konkurenciji sa filmovima “Flee” reditelja Jonasa Pohera Rasmussena i “Grosse Freiheit” reditelja Sebastiana Meisea kojima je pripalo drugo i treće mjesto.

“Ja sam Bosanka. Živim u Bosni gdje je Srebrenica još uvijek velika trauma koja se održava na naš svakodnevni život. Kada sam počela raditi na filmu, mislila sam da će biti bitan za Evropu, ali tada nisam mogla ni zamisliti da će tu desiti još jedan rat. Mislila sam da se takvo što više neće ponoviti”, rekla je Žbanić.

LUX nagradu pokrenuli su Evropski parament i Evropska filmska akademija u septembru 2020. godine, a ona predstavlja nekadašnju dodjelu EFA People’s Choice Award i Lux Prize.

Ovo je još jedan uspjeh za bh. rediteljicu koja je sa filmom “Quo Vadis, Aida?” prošle godine odnijela brojne nagrade te ujedno bila nominirana za Oscara.

Podsjećamo, krajem decembra 2021. godine u Berlinu održana je 34. dodjela Evropskih filmskih nagrada gdje je bh. rediteljica Jasmila Žbanić sa filmom “Quo Vadis, Aida?” osvojila tri nagrade.

Film “Quo Vadis, Aida?” proglašen je najboljim filmom na 34. dodjeli Evropskih filmskih nagrada, Jasmila je dobitnica nagrade za najbolju redateljicu, a Jasna Đuričić dobila je nagradu EFA-e za najbolju glumicu u 2021. godini.

Klix

Objava Film “Quo Vadis, Aida?” dobio još jednu nagradu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.