Fotograf Samir Zahirović s izložbom “Biseri Osmanske arhitekture u Bosni i Hercegovini”

U sklopu 12. Bursa Internacionalnog Foto Festivala, Tuzlanski fotograf Samir Zahiragić će održati izložbu pod imenom “Biseri Osmanske arhitekture u Bosni i Hercegovini.

Osmanska arhitektura nastala je u Maloj Aziji pod uticajem islamske umjetnosti i razvijala se i širila istovremeno sa osmanskom državom.Kada se pojavila na Balkanu i Bosni i Hercegovini još je bila u fazi razvoja, bez ustaljene forme i građevne tradicije.

U tom periodu u Bosni i cijelom turskom carstvu je nastao najveći broj spomenika te umjetnosti i to stoljeće se označava kao zlatni vijek osmanske arhitekture i umjetnosti uopšte. Razvoj arhitekture tekao je sa širenjem države i jačanjem njene ekonomske moći.

Samir Zahirović rođen je 1968. u Tuzli, gdje i danas živi i radi. Član je „Asocijacije za umjetničku fotografiju BiH“ (AUFBiH), kao i  Foto-kino kluba Tuzla te Grupe Lucido iz Lukavca.

Do sada je učestvovao na preko 270 kolektivnih izložbi fotografija u 60 različitih zemalja svijeta na svih 6 kontinenata.

Ljubav prema fotografiji otkrio je već s 12 godina, a na početku svoje karijere bavio se isključivo novinarskom i ratnom fotografijom. 1991 godine počinje sa radom kao fotoreporter u Frontu slobode, da bi sa gašenjem novine, počeo sa radom kao kamerman na novoosnovanoj lokalnoj televiziji FS3, a kasnije TVT. Sa početkom ratnih dešavanja u našoj zemlji donosi prve reportaže sa ratišta oko Tuzle i regije. Član je prve novinarske ekipe koja je uspjela 4.6.1992. iz Brčkog donijeti video zapis i priloge.

Kao rezultat tog rada 1995. godine nastala je prva samostalna izložba fotografija u Aachenu u sklopu manifestacije „Tuzla-Eine Stadt in Europa“. Dugi niz godina bavio se komercijalnom fotografijom, najviše fotografišući arhitekturu tako je da je druga samostalna izložba „Lica Shiraza” ugledala svijetlo dana tek u junu 2017. godine, a nedugo zatim slijedile su izložbe „Portreti“ u Travniku i „Pogledi“ u Lukavcu.

Petu samostalnu izložbu po nazivom „Retrospektiva“ je održao u januaru 2019 godine u Galeriji Šolt u Ljubljani i posljednju šestu u avgustu 2021. godine.  Dobitnik je više od 300 različitih nagrada, pohvala i priznanja za svoje radove: 50 zlatnih, 20 srebrnih, 23 bronzane medalje, te 175 pohvala na međunarodnim izložbama pod patronatom FIAP-a i PSA. Na domaćim  FOTOBiH izložbama deset puta je dobio prvu nagradu.

Tri godine uzastopno je najuspješniji autor u BiH.  Fotografsko zvanje Kandidat majstora fotografije, koje dodjeljuje Asocijacija umjetničke fotografije BiH je stekao 2018. godine. AUFBiH mu je dodjelila i zvanje „Instruktor fotografije“.

Ove godine stekao je međunarodno priznato zvanje EFIAP/b (Excellence FIAP/bronze), koje za poseban doprinos fotografiji u svijetu dodjeljuje Međunarodna asocijacija umjetničke fotografije – Fédération Internationale de l'Art Photographique (FIAP) sa sjedištem u Parizu.

Bavi se različitim temama, žanrovima i tehnikama umjetničke fotografije, ali ponajviše portretima i arhitekturom. Specijalnost su mu i 360° panorame i prvi je Google Trusted fotograf u BiH.

Izložba u Bursi će se sastojati od printanih i digitalnih radova Tuzlanskog fotografa a biće održana od 02.12.2022. do 09.12.2022. godine.

 

 

 

The post Fotograf Samir Zahirović s izložbom “Biseri Osmanske arhitekture u Bosni i Hercegovini” appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.