Gdje su to najskuplje nekretnine u bivšoj Jugoslaviji?

Najskuplje nekretnine na prostoru zemalja bivše Jugoslavije su u Dubrovniku. Projsečan kvadratni metar košta nevjerovatnih 3.370 eura. Nekretnine su skupe i u Ljubljani gdje je kvadratni metar stana u prosjeku prodavan za 3.000 eura.

Rovinju i Splitu kvadrat je 2.500 eura. U Zagrebu, prethodnih godinu dana kvadratni metar prodavao se u prosjeku za 1.800 eura. Toliku vrijednost imaju i nekretnine u Budvi.

Istraživanja tržišta nekretnina pokazalo je da je cijena kvadrata u Sarajevu i Podgorici kreće u prosjeku oko 1.020 eura. Međutim i ova vrednost kvadrata je klizna.

Stanovi oko Baščaršije (centar Sarajeva) koštaju i do 1.600-1.700 eura. Tako je i sa urbanom zonom Podgorice, gdje se kvadrat na šetalištu plaća do 1.500 eura.

Cijene stanova u Skoplju se kreću od 1.100 do 1.500 eura, u zavisnosti na poziciju stana u odnosu na reku Vardar.

Najjeftiniji kvadrat od zemalja Evropske unije je u Bugarskoj – u prosjeku košta 1.305 eura. U Sofiji prosječna vrijednost kvadrata je od 1.100 do 1.400 eura.

U Mađarskoj je kvadrat je 2.215, a na Malti 4.576 eura. Cijena kvadrata stana u većim gradovima Turske je 4.581 euro, u Švedskoj 6.991 euro, Sloveniji 2.922, Italiji 8.439.

U Njemačkoj stambeno pitanje može da se riješi za, u prosjeku, 5.907 eura po kvadratu, a u Danskoj za 4.279 eura. U Austriji kvadrat stana košta nevjerovatnih 11.559 eura.

DK

The post Gdje su to najskuplje nekretnine u bivšoj Jugoslaviji? appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.