Geografija Srebrenika

Srebrenik.NET vijesti

Geografija Srebrenika

Geografski položaj i karakteristike prostora Grada Srebrenika

Grad Srebrenik nalazi se na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u administrativnoj jedinici Tuzlanskog kantona i Federaciji BiH, te pripada ekonomskoj regiji Sjeveroistočna Bosna i Hercegovina. Prostire se na površini od 248 km².

Kroz sredinu teritorije Grada Srebrenika teče rijeka Tinja u dužini od oko 20 km. Uz rijeku Tinju prolazi magistralni put Tuzla-Orašje i željeznička pruga normalnog kolosijeka Brčko-Tuzla, kao i magistralni put Županja-Tuzla-Sarajevo. Grad Srebrenik graniči sa gradovima Tuzla, Gračanica, Gradačac, Distriktom Brčko te općinama Lukavac i Čelić.

Planina Majevica se proteže istočnim dijelom općine, a njen najviši vrh doseže 917 metara. Općina pripada brdskom poljoprivrednom rejonu sa umjereno kontinentalnom klimom, karakteriziranom godišnjim varijacijama temperature i padavina. Rijeka Tinja i njeni pritoci su bujičnog karaktera, što dovodi do poplava tokom jačih padavina. Teren je složene geološke građe i tektonskog sklopa, što uzrokuje eroziju i klizišta.

Prirodna bogatstva

Mineralna bogatstva

Grad Srebrenik leži na području unutarnjih Dinarida. Iako u Tuzlanskom kantonu postoje velika ležišta lignita, mrkog uglja, kamene soli, cementnog lapara i gline, u Srebreniku nema značajnijih mineralnih resursa. Registrovane su pojave arsenovih ruda, nikla, kobalta, kamenog uglja, gline i industrijskog kamena.

Krečnjak, sa rezervama od oko 52 miliona tona, je najznačajniji za eksploataciju. Procijenjene rezerve kamenog uglja iznose 1,933 miliona tona, no uslovi eksploatacije su teški zbog nagnutog terena.

Poljoprivredno zemljište, šume i drvna masa

Grad raspolaže sa 24.793 hektara zemljišta, od čega 56% čini poljoprivredno zemljište, a 44% šume i neplodno zemljište. Kvalitetno poljoprivredno zemljište obuhvata 47% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta. Grad posjeduje oko 966.000 kubnih metara drvne mase, što je ispod prosjeka BiH i regije Sjeveroistočna Bosna. Šume su niže kvalitete, s izraženom erozijom i bespravnom sječom.

Vodni resursi

Snabdijevanje vodom je organizirano preko 70 mjesnih i lokalnih vodovoda, koji zadovoljavaju oko 80% potreba domaćinstava i privrede. Identificirane su termomineralne vode, ali su potrebna dodatna istraživanja za njihovo iskorištavanje.

Infrastruktura

Otpadne vode naselja priključenih na gradski vodovod odvode se kanalizacijskom mrežom do uređaja za prečišćavanje otpadnih voda. Industrija nije adekvatno priključena na sistem za prečišćavanje otpadnih voda. Električna energija se distribuira putem elektroenergetskog sistema Federacije BiH, no mreža je podkapacitirana i potrebna je rekonstrukcija. Telefonska mreža pokriva sva naseljena mjesta, a većina gradskog područja je pokrivena mobilnom telefonijom.

Stanovništvo i demografija

Prema popisu iz 2013. godine, Srebrenik ima 39.678 stanovnika, s gustinom naseljenosti od 181 stanovnika po km². Stanovništvo živi u 63 pretežno ruralna naselja. Oko 28% stanovnika živi u urbanim, a 72% u ruralnim naseljima. Grad bilježi negativan prirodni priraštaj zbog teške ekonomske situacije, nemogućnosti zapošljavanja i loših uslova života. Radno sposobno stanovništvo čini 65% ukupne populacije, dok starosna skupina od 0-14 godina čini 22%, a osobe od 65 i više godina čine 13% populacije. Grad se suočava s trendom starenja populacije.

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.