Goran Čerkez: Prošli smo lijepa tri mjeseca, vrijeme je da se resetujemo

Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva predložio je produženje aktuelnih epidemioloških mjera u Federaciji, ali i najavio razmatranje mogućih restrikcija za sve koji nisu vakcinisani. U skladu sa epidemiološkom situacijom razmatrat će uvođenje mjera kojima bi bio zabranjen ulazak u javne objekte bez potvrde o vakcinaciji, negativnom PCR ili antigenskom testu ili potvrde o prebolovanom Covidu-19. O najavljenim mjerama, ali i drugim korona aktuelnostima u Dnevniku 3 FTV govorio je Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH.

Kaže da se epidemiološka situacija polako pogoršava, te je evidentno da ulazimo u četvrti val.

“Zabrinjava i broj hospitalizovanih koji je 73% viši nego proteklog tjedna. Čak 10 osoba je na respiratoru. Svu snagu ovog delta virusa pokazuje i broj od 14 ljudi koji su preminuli u ovoj nedjelji. Generalno, vidimo da ulazimo u novi val, da u pojedinim kantonima imamo povećanja i to značajna. Tako u HNK-u imamo 295 incidencu, sa 191 slijedi ZHK, 160 Kanton 10 i 150 Posavski kanton. Sarajevo je negdje na 75. Federacija ima negdje oko 77 incidencu i to je još uvijek zadovoljavajuće. Međutim, zabrinuti smo samim saznanjima da u četvrti val ulazimo prilično brzo, sa saznanjima da je cijeli medicinski kadar izmoren, da su mnogi žrtvovali svoje godišnje odmorei sve da bi ove dvije godine pružili pune usluge stanovništvu. Danas smo čuli i apel iz mostarske bolnice. Dakle, krajnje je vrijeme da se zdravstvenim radnicima počne vjerovati i da se svi na neki način vakcinišemo i da ovu agoniju što prije skratimo. Naravno, mi smo danas produžili mjere. Svjesni smo da kantoni i dalje mogu ići u restriktivnije mjere. O novim mjerama tek razgovaramo i razmatramo. Nismo rekli ni da ćemo ih donijeti ni da nećemo.”

Ističe da mjere nisu restriktivne, već spasonosne za vraćanje u normalan način života.

“Treba dobro odmjeriti koje institucije, gdje je najveća zaraza, gdje su najveći rizici. Ja mislim da je puno bolje uvesti takve mjere,nego da idemo u restrikcije zatvaranja, restrikcije ograničavanja, smanjenja broja ljudi po pojedinim objektima. Mislim da nam ove mjere daju puno više šansi. Sa druge strane, moramo prestati da budemo sebični. Moramo misliti na ljude koji žive oko nas.”

O trenutnim mjerama kaže da očekuju da će se pojačati nadzor.

“Maska je jako bitna. Distanca je jako bitna. Ja bih danas već preporučio svakome da nosi masku, čak i na otvorenom. Maske su se pokazale efikasne u kriznim situacijama kao što smo imali. I ograničenje kretanja se također pokazalo vrlo efikasno. Ali mislim da bi ove opšte mjere definitivno svi mogli značajno poboljšati. Ljeto je prošlo. Pustili smo, ljudi su radili, živjeli, uživali. Prošli smo lijepa tri mjeseca, bez skoro ikakvih restrikcija. Sad je vrijeme da se resetujemo i da pokušamo zajednički to uraditi. Vakcina imamo i jako je bitno da se vakcinišemo.”

Čerkez pojašnjava da su još u fazi razmatranja restriktivnijih mjera i procjenjivanja u kojim segmentima, sektorima i institucijama bi takve mjere imale smisla.

“Mi te mjere gledamo kao potencijalne mjere da se ne bi desila zatvaranja i restrikcije koje smo imali. Te mjere spašavaju privredu, vraćaju nas u normalan način života. Trenutno imamo samo 17% vakcinisanih, što je i porazno. Više vjerujemo izgleda Torabiju, više je ljudi tamo bilo, nego što sada ima na vakcinaciji.”

Ističe da su sve vakcine sigurne, da nismo imali ozbiljne komplikacije na broj datih vakcina.

“Vakcine apsolutno djeluju, sigurne su, provjerene. Vidimo pozitivne rezultate cijepljenja i koliko je smanjen broj smrtnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu. Vidimo povratak ljudi na sportske događaje. Činjenica je da obolijevaju ljudi, ali ne završavaju smrću. Mi već danas imamo cifre koje mogu da budu vrlo, vrlo zabrinjavajuće. Moramo biti svjesni da ovo nije pitanje zdravstva. Covid je pitanje nas sviju zajedno. Mi se moramo ujediniti oko toga.”

Navodi da je vakcinacija pitanje opredjeljenja, ali i pitanje da ne smijemo ugroziti živote drugih ljudi.

“Nevakcinisanjem i ovom situacijom praktično smo omogućili virusu da mutira. Da li će ovo trajati još 2, 3, 4, 5 godina zavisi od nas. Zdravtsveni sistem je dužan da obezbijedi vakcine, testove, da pruži zdravstvenu zaštitu. Na nama je društvena odgovornost da uradimo nešto da ovu agoniju skratimo.”

O novoj školskoj godini Čerkez kaže da ona treba početi sa djecom u školskim klupama, uz poštivanje epidemioloških mjera.

“Kroz Covax mehanizam dolazi oko 110.00 vakcina krajem ove nedjelje. Čeka se i donacija SAD-a od 500.000 vakcina”, zaključio je Čerkez.

Izvor: Fokus.ba

The post Goran Čerkez: Prošli smo lijepa tri mjeseca, vrijeme je da se resetujemo appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.