Građani u tri godine na kladionicu potrošili oko pet milijardi KM

Građani FBiH su samo u posljednje tri godine na sportsku kladionicu i RNG klađenje (utrke pasa, bingo…) potrošili gotovo pet milijardi KM. Svake godine se obaraju rekordi pa je tako u 2018. godini, prema podacima Porezne uprave FBiH, u te svrhe potrošeno 1.719.670.378 KM, čak 81,4 miliona KM više nego u 2017. godini.

Radi se o iznosu kojeg su igrači uplatili u 13 privrednih društava koja obavljaju djelatnost priređivanja igara na sreću. Dvanaest ih je u privatnom vlasništvu, jedno u državnom, a prema broju njihovih uplatnih mjesta, nešto više od 3.200, je BiH rekorder u Evropi. Indikativno je da je jedno od tih privrednih društava, Premier kladionica iz Čitluka, pri samom vrhu liste najprofitabilnijih kompanija u BiH. Samo u 2017. godini je prihod te kladionice iznosio 640 miliona KM, što je smjestilo na peto mjesto svih kompanija u našoj zemlji.

Najviše novca u kladionicama u prošloj godini je potrošeno u Tuzlanskom kantonu. Prema podacima Porezne uprave FBiH, radi se o iznosu od 320.940.088 KM.

Od ukupnog iznosa novca potrošenog kod priređivača igara na sreću, na sportsko klađenje je potrošeno 284.015.662 KM, odnosno 17 posto ukupnog iznosa, dok je 83 posto, odnosno 1.435.654.717 KM, uplaćeno na RNG klađenje.

Od 1. januara do 31. decembra 2018. godine je po osnovu dobitaka od igara na sreću klađenjem isplaćeno 1.494.944.514 KM. Čak 87 posto tog novca nije oporezovano.

(TIP/Izvor: Faktor.ba

MC

The post Građani u tri godine na kladionicu potrošili oko pet milijardi KM appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.