Haso Halilović: Penzioneri žele 2022. dočekati s uvećanim penzijama

Upravni odbor Saveza udruženja penzionera u Federaciji BiH upozorio je na težak materijalni i socijalni položaj penzionera i zatražio povećanje od deset posto svih penzija, izuzev onih najviših.

Zamjenik predsjednika UO Saveza Haso Halilović precizirao je na konferenciji za medije da to traže iz više razloga, a ključno je “da bi se primakli 50 posto prosječno isplaćenoj penziji, u odnosu na prosječnu platu”. Naglašava da penzioneri 2022. godinu žele, po svaku cijenu, da dočekaju s uvećanim penzijama.

Halilović podsjeća da su članice Saveza, ranije ove godine, upozorile na mogućnost mirnih protesta ako se ne udovolji izmjenama i dopunama Zakona o PIO, u oba doma federalnog parlamenta, koje su im ponudili.

– Protesti će biti ako se to ne riješi. Kad će to biti, imamo vremena – naglasio je.

Predsjednik UO Saveza Redžo Mehić upozorio je da “imaju plan, još nije za javnost” a nadležnim organima vlasti poručuju “vjerujte da imamo sredstva”, u slučaju da ne bude sluha za rješavanje problema koji bi doveli do boljeg položaja penzionera.

U susretu s novinarima, upriličenom u povodu Dana penzionera Federacije BiH (25. oktobra), naglasio je da su penzije na nivou iz avgusta 2020. godine, ove godine nije bilo redovnog usklađivanja. Trenutno najnižu penziju, kaže, prima oko 60 posto penzionera u FBiH, do zajamčene i zajamčenu 12,6 posto. Ukupno, penziju do 500 KM prima ih više od 74 posto. Prosječna penzija u Federaciji BiH je 42,8 posto prosječne plate u FBiH.

Savez udruženja penzionera u Federaciji BiH broji oko 200.000 penzionera, a čini ga 61 udruženje organizirano u sedam kantona.

Izvor: Avaz.ba

The post Haso Halilović: Penzioneri žele 2022. dočekati s uvećanim penzijama appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.