Intervju: Razvoj poslovne zone, infrastruktura i turizam u Srebreniku
Srebrenik.NET: Možete li nam reći više o razvoju poslovne zone Tinja Gornja? Vidjeli smo neke aktivnosti, ali s kakvim izazovima se susrećete?
Adnan Bjelić: Poslovna zona Tinja Gornja je projekat na kojem radimo već više od šest godina. Od usvajanja prostornog plana, naš cilj je bio staviti na raspolaganje dio zemljišta koji je bio u vlasništvu grada i države. Nažalost, susreli smo se s mnogim izazovima, uključujući nesređene vlasničke odnose. Neke parcele su bile vođene na gradu, dok su druge bile državna svojina. Zbog toga smo morali proći kroz brojne administrativne procedure da bismo uspjeli staviti na raspolaganje privredi tek oko 80 duluma zemljišta.
Imali smo velike investitore, ali smo ih izgubili zbog nemogućnosti rješavanja imovinskih odnosa na vrijeme. Na kraju smo uspjeli izdvojiti zemljište koje je bilo nesporno i prije nekoliko mjeseci potpisali smo ugovore sa četiri firme za dodjelu zemljišta pravom građenja na 40 godina, uz mogućnost produženja za dodatnih 40 godina. Firme koje su uključene u ovaj projekat su iz različitih industrija, uključujući proizvodnju solarnih panela, namještaja, autopraonica i popravke kamiona.
Srebrenik.NET: Koje su bile glavne prepreke na putu razvoja ove poslovne zone?
Adnan Bjelić: Pored problema s vlasničkim odnosima, susreli smo se i s infrastrukturnim izazovima. Morali smo riješiti pitanje pristupnog puta i mosta, obezbijediti odgovarajuću infrastrukturu, uraditi korito Tinje, prečistač otpadnih voda. Na sreću, većina tih problema je sada riješena. Izgradili smo pristupni put ali i puteve kroz poslovnu zonu, uredili korito rijeke i obezbijedili odgovarajuću snagu električne energije putem postojeće trafostanice.
Srebrenik.NET: Kako su lokalna zajednica i investitori reagovali na razvoj poslovne zone?
Adnan Bjelić: U početku je bilo puno skeptičnosti među lokalnim stanovništvom i privrednicima. Ljudi nisu vjerovali da će se nešto značajno desiti u poslovnoj zoni Tinja Gornja. Međutim, kako budu radovi napredovali, a prve firme budu počele s gradnjom, interesovanje će porasti. Vjerujem da će, kada prva firma počne s radom, interesovanje drugih investitora značajno porasti. Pored toga, imali smo različita mišljenja o tome kako treba dodijeliti zemljište. Neki su smatrali da ga trebamo prodavati, dok smo mi od početka zagovarali ideju da ga dodijelimo po povoljnim uslovima kako bismo privukli investitore i otvorili nova radna mjesta, a da vlasništvo nad zemljištem ipak ostane gradsko.
Srebrenik.NET: Vidio sam da radite na vodovodnoj mreži. Dokle ste stigli s tim projektom ?
Adnan Bjelić: Problem vodosnabdijevanja Tinja i Podorašja je tema koja se povlači već 30-40 godina. Prošle godine smo se suočili s problemom vodosnadbijevanja i na gradskoj mreži te smo imali redukcije čak i na gradskom vodovodnom sistemu. Činjenica koja nas je sustigla danas je ta da je zadnji sekundni litar vode upojen u sistem davne 1988. godine, a mreža se od tada znatno proširila, dosežući sada da gradski vodovod ide čak do Lika i Seone. Mreža je pored toga i prilično dotrajala tr danas imamo puno gubitaka vode koji se moraju sanirati kako se ovaj vrijedni resurs ne bi rasipao.
Radili smo na bunaru B5, koji je završen, ali se ispostavilo da voda ima veći koncentraciju mangana od dozvoljene. Trenutno čekamo jednu firmu koja će nam prezenetovati rješenje za demanganizaciju i upajanje ovog bunara u sistem. Količina vode koja se može zahvatiti iz bunara B5, između 12 i 15 litara u sekundi, bi značajno pomogla gradu, omogućavajući nam da ukinemo redukcije i čak radimo na proširenju mreže. Što se tiče Tinje i Podorašja, radi se na dovođenju vode iz Mramora gdje su već u preteklim godinama dokazane količine vode. Otkupljeno je zemljište za bunar, ali ono što predstavlja veliki izazov je činjenica da Tinja nema razvijenu ni sekundarnu mrežu niti izgrađen rezervoar. Raspisan je tender za izgradnju sekundarne mreže na području Tinje, a uporedo se radi na pripremi tenderske dokumentacije za primarni potisni vod i rezervoar. Pored toga, radimo na obezbjeđenju uslova za izgradnju i upajanje bunara Krč u Špionici koji prema istražnoj bušotini ima kapacitet 7 sekundnih litara vode. Urađena je eksproprijacija zemljišta te se uskoro očekuje potpisivanje ugovora o prijenosu vlasništva nad zemljištem gdje će se izbušiti bunar koji će nakon stavljanja u funkciju dodatno poboljšati vodosnabdijevanje gradskog i prigradskog vodovodnog sistema.
Srebrenik.NET: Kako animirati građane da prijavljuju kvarove na vodovodnoj mreži?
Adnan Bjelić: Teško je animirati građane da prijavljuju kvarove. Na društvenim mrežama svi znaju sve, osim onoga što treba da rade kao savjesni građani. Vrijeme je takvo i moramo ga prihvatiti.
Srebrenik.NET: Koji su vaši planovi za unapređenje kanalizacionog sistema u Srebreniku?
Adnan Bjelić: Kanalizacioni sistem je veliki izazov. Iako imamo prečistač otpadnih voda, on već treba rekonstrukciju i širenje. Planirana je izgradnja manjih prečistača po mjesnim područjima kao prečistač koji je izgrađen u poslovnoj zoni Tinja Gornja. Kanalizacija u selima je također poseban problem jer nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće probleme. Puno više sredstava ćemo morati uložiti u razvoj kanalizacionih mreža nego u vodovodne. To će biti izazov za narednih desetak, možda i dvadeset godina. Nažalost, sada je stanje prilično loše. Planiramo izgradnju manjih prečistača u lokalnim zajednicama kao što je poslovna zona Tinja Gornja. Kanalizacija u selima je poseban problem jer nepostojanje mreže stvara sve veće probleme.
Srebrenik.NET: Kako planirate dalje razvijati turizam u Srebreniku?
Adnan Bjelić: Dvadesetak godina sam u turističkoj branši i smatram da Srebrenik ima resurse, veliki potencijal koji se napokon mora kapitalizirati. Naša turistička ponuda uključuje kulturno historijske spomenike, Stari grad Srebrenik, prirodne ljepote Majevice ali i lokalne gastronomske specijalitete. Tražimo načine kako da privučemo turiste i ponudimo im autentična iskustva. Moramo više raditi na razvijanji lokalnih proizvoda i aktivnosti koje će turistima pružiti autentična iskustva. Želimo da Srebrenik bude prepoznat kao destinacija koja nudi nešto jedinstveno.
Srebrenik.NET: Možete li nam reći više o projektu "Gornji Srebrenik među najljepšim selima"? Šta to znači za Srebrenik ?
Adnan Bjelić: Naša strategija za razvoj turizma uključuje brendiranje Srebrenika i njegovih turističkih atrakcija. Stari grad je jedna od najznačajnijih srednjovjekovnih građevina u Bosni i Hercegovini i planiramo ga promovirati kao glavnu turističku atrakciju. Radimo na brendiranju Srebrenika i njegovih turističkih atrakcija, poput Starog Grada. USAID nas podržava u nastojanju da Gornji Srebrenik uvrstimo među najljepša sela Evrope i svijeta. Već smo imali turiste iz Italije zahvaljujući ovoj inicijativi. Planiramo dodatno unaprijediti turističku ponudu i obezbijediti jedinstvena iskustva za posjetioce. Smatramo da Srebrenik ima veliki potencijal i radimo na tome da ga istaknemo kao turističku destinaciju.
Pored toga, želimo razviti dodatne turističke proizvode i aktivnosti koje će privući posjetioce. Na primjer, planiramo promovirati lokalne gastronomske specijalitete, tradicionalne zanate i prirodne ljepote Majevice. Cilj nam je da stvorimo jedinstvena iskustva za turiste i obogatimo njihovu posjetu Srebreniku.
Srebrenik.NET: Kako se nosite s kritikama i izazovima u vezi s turizmom?
Adnan Bjelić: Kritike su uvijek prisutne, ali mi se trudimo da ih iskoristimo kao motivaciju za dalji razvoj. Radimo na unapređenju infrastrukture i promociji naših turističkih atrakcija. Nedavno smo imali posjetu direktora škola iz kantona Sarajevo, koji su pohvalili naš grad zbog urednosti i organizovanosti. Uvijek ima prostora za napredak, ali smatramo da smo na dobrom putu. Cilj nam je da Srebrenik postane prepoznatljiva turistička destinacija koja privlači posjetioce iz cijelog svijeta.
Srebrenik.NET: Koju glavnu poruku želite poslati kroz manifestaciju "Srebrenica sjećanja"?
Adnan Bjelić: Cilj manifestacije "Sedmica sjećanja na genocid u Srebrenici" je podsjetiti na događaje iz 1995. godine i održati sjećanje na genocid u Srebrenici. Pokušavamo manifestacije postaviti i organizirati sistemski, vezati ih za gradsku upravu, i osigurati da se održavaju svake godine. Važno nam je da ova sjećanja ostavimo budućim generacijama da bi bili svjesni i budni kako nam se ovakvi događaji više nikada ne bi ponovili. Postavljanje teksta rezolucije usvojene u UN-u ove godine uz "Cvijet Srebrenice" biti će na bosanskom i engleskom jeziku i to je dio naše manifestacije, kao i promocija knjiga i izložbi. Smatramo da je važno da se sjećamo i pričamo o onome što se desilo, kako bismo spriječili da se takvi događaji ikada ponove.
Srebrenik.NET: Kako se osjećate kao organizator manifestacije "Srebrenica sjećanja"?
Adnan Bjelić: Lahko je pripremati ovakve manifestacije kada vidite entuzijazam kod ljudi koji rade na njima. Svi koji su uključeni daju svoj maksimum jer su svjesni važnosti ovog događaja za cijelu zajednicu. Srebrenik će biti jedan od prvih gradova koji je javno postavio tekst UN rezolucije o genocidu u Srebrenici na bosanskom i engleskom jeziku. Smatramo da je važno da gajimo kulturu sjećanja, jer ovo što radimo je potrebno nama živima, kako bismo spriječili da se takvi događaji ikada ponove.
Srebrenik.NET: Koji su vaši planovi za budućnost?
Adnan Bjelić: Naši planovi za budućnost uključuju dalji razvoj poslovne zone, unapređenje vodovodne i kanalizacione infrastrukture, kao i razvoj turizma. Pored toga, radimo na jačanju saradnje s kantonalnim i federalnim nivoima vlasti kako bismo obezbijedili dodatna sredstva za naše projekte. Cilj nam je da Srebrenik postane mjesto koje nudi kvalitetan život za svoje stanovnike i privlači investitore i turiste. Radimo na tome da stvorimo uslove za dugoročni razvoj i prosperitet naše zajednice.
