Iskustva studenata iz Srebrenika koji studiraju u Turskoj

m4

U Republici Turskoj studira  veliki broj stranih studenata, također i određeni broj studenata iz Bosne i Hercegovine ( njih oko 300), a među njima i 6 studenata sa područja općine Srebrenik. Od toga je troje na dodiplomskim, a troje na magistarskim studijima.

Naši Srebreničani su raspoređeni na univerzitetima u Istanbulu i Ankari i to na s odsijecima Fizika, Ekonomija i Elektrotehnika dodiplomski i Veterinarski fakultet-Mikrobijologija, Kompjuterski inžinjering i Turski jezik magistarski studij.  S ciljem da malo više saznamo o načinu samog odlaska, uslovima studiranja kao i njihovom  mišljenju o šansi koja ima se ukazala, razgovarali smo sa Mehmedom Omerovićem, 26-godišnjim Srebreničaninom iz mjesta Lipje. Na magistarskom studiju Veterinarskog fakulteta u Turskoj ima prosjek ocjena 4, ili po našem sistemu ocjenjivanja 10. Kao 14-godišnji dječak je otišao iz rodnog grada, prvo u Brčko gdje je završio srednju Veterinarsku školu, potom u Sarajevo gdje je završio studij Veterinarskog fakulteta i na kraju dospio u prijestolicu Republike Turske Ankaru.

-Završio sam 2014. godine Veterinarski fakultet u Sarajevu. Zatim sam dobio stipendiju ministarastva obrazovanja Turske za strane studente (YTB) za magistarski studij na Veterininarskom fakultet univerziteta u Ankari. To je ujedno i najbolji Vetrinarski fakultet u Turskoj od njih 21, koliko ih ukupno ima u Turskoj. Magistarski progaram traje 2 godine, sa tim da imaš pravo da produžiš još jednu godinu. Ali, prije nego kreneš na magistarski ili bilo koji drugi vid obrazovanja moraš jednu godinu učiti Turski jezik, kazao nam je Mehmed na početku razgovora.

m3

Način aplikacije i odlaska u Tursku

Objasnio je da se radi o stipendijama koje YTB svake godine daje stranim studentima i da se iz godine u godinu povećava broj studenata koji apliciraju za stipendije u Turskoj. Također stipendijski programi se prezentiraju preko njihovih institucija kao što su  ambasade, Yunus Emre Instituti i YTB.

-Prvo se popunjava online aplikacija koja svake godine bude u Januru-Februaru, potom se dobije poziv za interviju koji bude u Aprilu i to u Yunus Emre Institutima ili Turskoj ambasadi i na kraju se krajem Jula dobije zvaničan mail u kojem kanditati budu prihvaćeni ili odbijeni. Naši studenti biraju odsjeke na osnovu ponude koju im YTB direkcija predloži konkretno za tu godinu. Najčešće studiraju ekonomiju, međunarodne odnose i arhitekturu. Drugi sam student na magistarskom studiju Veterinarskog fakulteta univerziteta u Ankari iz Bosne i Hercegovine. 2014 godine kada sa dobio stipendiju bilo je negdje oko 160 hiljada kanditata iz 179 zemalja svih kontinenata a dodjeljivali su 4000 stipendija, kazao nam je Mehmed.

Kako saznajemo od našeg sagovornika, u stipendiju su uračunati troškovi smještaja (studentski domovi), hrana (studentske menze), zdravstveno osiguranje, avionska karta prilikom prvog odlaska i povratka nakon završetka tj. diplomiranja plus dodatni džeparac čiji iznos zavisi od toga da li ste na dodiplomskom, magistarskom ili doktorskom studiju a kreće se u rasponu od 600 do 1200 turskih lira. Postoje i mnogi drugi načini da dođete studirati u Tursku preko različitih organizacija i privatnih osoba, ali Mehmed preporučuje da se dolazi preko državne agencije YTB koja je zadužena za dovođenja stranih studenata.

m1

Utisici nakon dolaska i sistem obrazovanja

Mehmed je trenutno završna godina magistarskog studija i na pitanje kako to da se odlučio na studiranje van granica BiH, odgovorio je da je uvijek bio uporan i ambiciozan, te da je htio otići korak dalje u potrazi za znanjem.

-Za mene je ovo jedan izazov kojeg sam bio svjestan i prije samog dolaska, i naravno koji sam prihvatio i gotovo priveo kraju. U početku je sve to bilo malo čudno, ipak je to druga država, druga kultura i na kraju drugi jezik. Ali vremenom kako sam učio jezik postalo je sve lakše i lakše. Prva godina je učenje  Turskog jezika gdje svi moramo zadovoljiti kriterije i uzeti diplomu (C1) o znanju jezika. Druga godina je  godina predavanja i ispita i u trećoj godini se piše magistarski rad. Po mom mišljenu nema prepreke koju čovjek ne može savladati, samo je bitno pozitivno razmišljanje koje vremenom postaje stvarnost i dolazi do realizacije zacrtanih ciljeva, pojašnjava nam Mehmed.

Kako smo mogli da shvatimo, njegov studij je na Turskom jeziku i svi njegovi ispiti, ukupno njih 26, su bili na prvoj godini studija i to usmeno. Također, smo saznali da njegov radni dan počinje u 08:30 a završava u 17:30 i tako svaki dan. Kaže da je njegova uloga kao i njegovih kolega da rade u Mikrobiloškim laboratorijama, da ulaze na predavanaj i vježbe kao i ispite za studente dodiplomskog studija.

Planovi po završetku studija i poruka za mlade..

-Pitanje  za razmisliti, ali dobro razmisliti. Tokom školvanja u Sarajevu sam dosta puta čuo od nekih profesora jednu rečenicu koja kaže: „Uvijek se prvo pitajte šta Vi možete uraditi za svoju državu pa tek onda šta država za Vas?“. Upravo iz tog razloga ja sam odlučio da i idem van granica Bosne i Hercegovine da bih uradio nešto za našu državu i da bih se vratio sa novim znanjem, iskustvom, bogatiji za diplomu Turskog jezika i magistra veterinarskih nauka. Pošto sam ja ispunio svoj dio zadatka ostaje da vidimo: „Šta mi je to moja država pripremila i šta li će uraditi za mene i one slične meni?“.  Želim istaći i to da ću biti među prvima ako ne i prvi sa našeg područja koji svoj magistarski studij  završava u roku, bez produživanja i kao takav sam dobio ponudu YTB organizacije za nastavak doktorskog studija. Ali, svoju odluku ne mijenjam i po završetku se vraćam u Bosnu i Hercegovinu. A što se tiče posla, prvo ću ga pokušati naći u svom rodnom gradu, gdje planiram raditi i doprinositi razvoju naše lokalne zajednice a naročito  poljoprivrede i stočarstva jer se bogastvo jedne zemlje ogleda u tome. Također, planiram okupiti mlade i aktivirati ih da što više ulažu u sebe i koriste ovakve i slične program kao ja, rekao je Mehmed.

m2

 

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.