Iz EPBiH progovorili o alarmantnom stanju u Termoelektrani Tuzla i Rudniku Kreka

Ovih dana u fokusu javnosti nalazi se Rudnik uglja Kreka u Tuzli, kao i tamošnja Termoelektrana, čija je funkcionalnost upitna zbog nedostatnih količina uglja. Alarm za uzbunu je uključen, a s tim u vezi su se oglasili iz Elektropivrede BiH.

Iz Elektroprivrede BiH, kao glavnog snabdjevača u Federaciji BiH, uz nadzor i koordinaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, navode da imaju obavezu osigurati dovoljne količine električne i toplotne energije za svoje kupce. S tim u vezi, kako ističm lllllllllll,u, poduzimaju sve mjere i aktivnosti kako bi osigurali dovoljne količine uglja, kao osnovnog energenta za proizvodnju bilansnih količina električne i toplotne energije.

“Nažalost, pojedini rudnici i pored značajnih finansijskih ulaganja od Elektroprivrede BiH nisu uspjeli ostvariti planirane proizvodne rezultate, osigurati dovoljne količine uglja na depou Termoelektrane Tuzla za naredni period, čime su u nezavidnu situaciju doveli i Elektroprivredu BiH, a predstojeću sezonu grijanja u Tuzli i općini Lukavac u potpunu neizvjesnost”, ističu iz Elektroprivrede.

Kao primjer za svoju tvrdnju navode slučaj Rudnika Kreka, koji je i pored značajne nabavke opreme kroz dokapitailizaciju, za prvih sedam i po mjeseci isporučio okvirno 300.000 tona uglja manje od ugovorenog.

“Posebno je teško stanje na Pogonu Dubrave, gdje je i posljednja mašina kupljena sredstvima Elektroprivrede BiH 10. jula 2021. godine uništena nesavjesnim rukovanjem i od tada su s pogona Dubrave prekinute isporuke uglja. Kako snabdijevanje kupaca ne bi bilo ugroženo i kako posljedice svih dešavanja u Rudniku Kreka ne bi imale odraza na elektroenergetski sistem Federacije BiH, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije naložilo je Elektroprivredi BiH poduzimanje hitnih mjera i urgentnu nabavku nedostajućih količina uglja na tržištu”, tvrde iz Elektroprivrede BiH.

Postupajući po nalogu ministarstva, a da bi se prevazišla teška situacija te spasila proizvodnja električne energije i sezona grijanja, Elektroprivreda BiH je, kako se tvrdi, pokrenula aktivnosti u cilju nabavke uglja-lignita odgovarajućeg kvaliteta za potrebe Termoelektrane Tuzla.

“I u ranijim periodima od 2011. do 2015. godine, u nedostatku uglja-lignita, vršena je nabavka iz Rudnika Stanari, koji kvalitetom odgovara projektnim zahtjevima kotlova u Termoelektrani Tuzla i po karakteristikama je sličan lignitu s Površinskog kopa Šikulje, a znatno boljeg kvaliteta od uglja s Površinskog kopa Dubrave, koji je isporučivan dok se tog kopa proizvodnja nije u potpunosti obustavila”, navode iz Elektroprivrede BiH.

Kako dalje ističu iz ovog javnog preduzeća, posljednjih dana se svjedoči tome da pojedinci i grupe u javnosti, iako nemaju uvid u isti, iznose pogrešno tumačenje odredbi ugovora o nabavci uglja-lignita iz Rudnika Stanari te želeći da prikriju svoju odgovornost za teško stanje u Rudniku Kreka, unose zabunu koja dodatno otežava ionako tešku situaciju.

“Navodi da se kupuje ugalj lošijeg kvaliteta i po višoj cijeni su potpuno netačni. Ugalj koji nabavlja JP Elektroprivreda BiH je takozvani ‘energetski ugalj’, koji nije za komercijalnu upotrebu i dobije se na kraju procesa, nakon što se kompletan komercijalni ugalj odvoji za prodaju drugim komercijalnim kupcima. Energetski ugalj koji kupuje Elektroprivreda BiH i koristi za proizvodnju električne energije, ne kupuje se i ne plaća po toni, već po energetskoj vrijednosti uglja, što je definisano odlukom Vlade Federacije BiH, dok se komercijalni ugalj prodaje po toni i ove dvije kategorije su u potpunosti neuporedive. Nabavljeni ugalj je ugovoren na paritetu DDP depo Termoelektrana Tuzla, dakle u cijenu je uključen i prijevoz, dok je cijena uglja iz Rudnika Kreka, kojom se manipuliše posljednjih dana u javnosti, cijena bez prijevoza i Elektroprivreda BiH snosi troškove prijevoza na osnovu posebnih ugovora sa Željeznicom FBiH”, tvrde iz Elektroprivrede BiH.

Konkretno, ukoliko isključimo prijevoz, kako kažu iz spomenutog javnog preduzeća, Elektroprivreda BiH je kupljeni energetski ugalj od Rudnika Stanari platila po cijeni 4,51 KM/GJ, dok Rudniku Kreka energetski ugalj po godišnjem ugovoru plaća 4,7 KM/GJ s pogona Dubrave i Šikulje.

“Nažalost i pored više cijene i spremnosti Elektroprivrede BiH da preuzme sve proizvedene količine te uplaćenih skoro 150 miliona avansa za buduće isporuke, uglja iz Rudnika Kreka je sve manje. Dakle, Elektroprivreda BiH je bila prinuđena da izvrši nabavku uglja za potrebe Termoelektrane Tuzla po nižoj cijeni od cijene koju plaća Rudniku Kreka, kako bi se nadomjestile nedostajuće količine, koje nisu isporučene iz Rudnika Kreka”, navode.

Posebno ističu da će prioritet u snabdijevanju ugljem imati Rudnici iz sastava koncerna te će sve količine proizvedenog uglja biti preuzete od Elektroprivrede BiH, ali u slučaju smanjenih isporuka, neće dozvoliti da građani i privreda ostanu bez električne i toplotne energije.

“Da bi posljedice smanjenja isporuke uglja iz Rudnika Kreka bile dijelom ublažene, kao drugu mjeru Elektroprivreda BiH je sve količine uglja proizvedene u ostalim rudnicima koncerna usmjerila ka Termoelektrani Tuzla, što znatno utječe na prodaju energetskog uglja drugim kupcima, prije svega Natron Hayatu Maglaj, Arcelor Mittalu Zenica i Sisecam Sodi Lukavac, što nažalost ugrožava obavljanje njihovih osnovnih djelatnosti”, kažu.

Prema njihovom stavu, zastoj u restrukturiranju rudnika i smanjene isporuke uglja doveli su Termoelektranu Tuzla u stanje kakvo nije zapamćeno ni u najtežim periodima njenog postojanja.

“U ovim teškim trenucima pozivamo sve strane u procesu restrukturiranja elektroenergetskog sektora da se vrate usaglašenom konceptu restrukturiranja, jer je to jedini spas za proizvodnju električne energije iz uglja i energetsku neovisnost. Pozivamo predstavnike Sindikata da se odupru utjecaju lokalnih politika i uzdrže od neosnovanih prozivki na račun Elektroprivrede BiH d.d. Sarajevo, iznošenja neistina i poluistina, a sve u cilju nastavka opstruiranja procesa restruktuiranja, već da se vrate ispunjavanju preuzetih obaveza iz prethodnog perioda”, navode iz Elektroprivrede BiH.

Također, ponovo pozivaju lokalne politike koje su, prema njihovom mišljenju, u najvećoj mjeri i zaslužne za stanje u rudnicima u FBiH, a naročito u Rudniku Kreka, da odustanu od aktivnog učešća u prizivanju nereda kroz javno širenje neistina putem stranačkih saopštenja i prikupljanja jeftinih političkih poena na tako važnoj stvari kakva je opstanak energetskog sistema, energetska nezavisnost države i više od 12.000 radnih mjesta direktno zaposlenih u sistemu i više od 40.000 radnih mjesta firmi kooperanata i kompanija koji koriste ugalj proizveden u rudnicima koncerna.

“Ulog je prevelik da bi se nastavile opstrukcije i politikantstvom ili odustalo od procesa restrukturiranja”, zaključili su iz Elektroprivrede BiH.

Izvor: Klix.ba

The post Iz EPBiH progovorili o alarmantnom stanju u Termoelektrani Tuzla i Rudniku Kreka appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.