Izvoz crvenog mesa iz BiH još uvijek u drugom planu

Domaći stočari još će neko vrijeme sačekati na izvoz crvenog mesa na evropsko tržište, jer je pred BiH mnogo posla da bi bili ispunjeni svi uslovi za dobijanje zelenog svjetla za plasman ove vrste proizvoda.

Iz Kancelarije za veterinarstvo BiH podsjetili su da su Evropskoj komisiji (EK) prije dva mjeseca podnijeli zvaničan zahtjev za odobravanje izvoza crvenog mesa, odnosno mesa goveda, ovaca i koza u EU.

“Podnošenju zahtjeva prethodilo je odobravanje plana praćenja rezidua za goveda, ovce i svinje, koje treće zemlje dostavljaju EK na odobravanje. Nadamo se da će EK, u skladu sa procedurama, planirati posjetu Direktorata za zdravlje i hranu, analize i revizije BiH tokom iduće godine”, naglasili su iz kancelarije za “Glas Srpske” i izrazili nadu da će do dolaska inspekcije EU u potpunosti ispoštovati sve zahtjeve u vezi sa proizvodnjom crvenog mesa, jer u ovakvim situacijama nema polovičnog posla.

Dodali su da izvoz može biti odobren samo ako i subjekti koji posluju sa hranom i nadležna tijela ispunjavaju sve zahtjeve koji se traže EU legislativom.

“Trenutne aktivnosti koje Kancelarija za veterinarstvo sprovodi odnose se na popunjavanje upitnika koje nam je dostavila EK, a koji sadrži veći broj pitanja o ovoj proizvodnji i sistemu službenih kontrola ove proizvodnje”, poručili su iz kancelarije. Naglasili su da je osnovni princip za svu robu isti, te da podrazumijeva efikasan sistem službenih kontrola koji omogućava Kancelariji za veterinarstvo da pruži potrebne garancije EK kada je riječ o ispunjavanju svih zahtjeva za pojedine vrste robe životinjskog porijekla, kako to zahtjeva EU legislativa.

U Kancelariji za veterinarstvo ističu da je “nulti popis” goveda ključni preduslov za realizaciju ovih aktivnosti.

“Realizacija ‘nultog popisa’ goveda planirana je za prvu polovinu 2019. i u to moraju biti uključeni svi nadležni organi, a naročito veterinarski inspektori i veterinari iz veterinarskih stanica na terenu”, istakli su iz kancelarije.

Vlasnik preduzeća “Agroeksport kompani” iz Gradiške Bogdan Sladojević kazao je da odobravanje izvoza crvenog mesa ide veoma sporo. Naglasio je da je neophodno odobriti i izvoz žive stoke u EU.

“Ne znam da li vlasti BiH ne mogu ili neće to da dogovore. Ako možemo da uvezemo tele iz Češke, Slovačke ili Mađarske, koje ovdje tovimo i sve vrijeme bude na jednom mjestu, kako ne možemo da izvezemo živu stoku u EU? To se može lako riješiti, tako što će BiH oporezovati uvoz škart robe iz EU i tako zaštititi domaću proizvodnju. Srbija je uvela dažbine od 12 odsto na uvoz mesa. Ako institucije BiH ne znaju smisliti, mogu bar prepisati”, rekao je Sladojević.

Vlasnik firme “MG Gold” iz Donjeg Žabara Goran Mitrović kaže da je potrebno otvoriti tržište da bi stočarska proizvodnja bila povećavana.

Ne može se domaća poljoprivreda razvijati ako nemamo otvoreno tržište i za živu stoku, a kod nas je tržište otvoreno samo u jednom pravcu. Evropske zemlje stimulišu klanice koje izvoze iz EU, pa bi i BiH trebalo da uvede kontramjere”, naglasio je Mitrović.

Kretanje životinja

Iz Kancelarije za veterinarstvo BiH kažu da je važno obezbijediti kontrolu kretanja životinja u BiH.

“Bez ovoga nijedan sistem identifikacije životinja ne može biti u potpunosti funkcionalan. Da bi to bilo realizovano neophodno je da svi u sistemu identifikacije životinja od vlasnika životinja, preko veterinara i veterinarskih inspektora, do centralne baze, koja je u sastavu Kancelarije za veterinarstvo, obave svoj dio obaveza i preuzmu odgovornost za urađeno, odnosno neurađeno”, poručili su iz kancelarije.

The post Izvoz crvenog mesa iz BiH još uvijek u drugom planu appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.