Javna zaduženost BiH 11 milijardi i 118 miliona KM

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31. 12. 2018. godine, koju će Ministarstvo finansija i trezora dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH.

Javna zaduženost na kraju 2018. godine iznosila je 11 milijardi i 118,59 miliona KM, od čega je vanjski dug 8 milijardi i 205,41 milion KM ili 73,8%, a unutrašnji dug 2 milijarde i 913,18 miliona KM ili 26,2%. Unutrašnji dug je smanjen za 241,4 miliona KM, a vanjski dug je povećan za 352,4 miliona KM u odnosu na 2017. godinu.

U ukupnoj javnoj zaduženosti Federacija BiH učestvuje sa 52,16%, Republika Srpska sa 46,71%, institucije BiH sa 0,66% i Distrikt sa 0,47%.

Udjel javnog duga Bosne i Hercegovine u bruto domaćem proizvodu (BDP) u 2018. godini iznosio je 32,9%.

Kada se posmatra struktura vanjskog duga po kreditorima, najveći udjel imaju Svjetska banka – IDA i IBRD s 33,51%, Evropska investiciona banka s 22,94%, Pariški klub kreditora sa 7,78%, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 6,70%,  Međunarodni monetarni fond sa 5,05%, što predstavlja 75,98% ukupne vanjske zaduženosti.

Servis vanjskog duga BiH u prošloj godini iznosio je 976,43 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosi 839,53 miliona KM, a na kamate 136,9 miliona KM.

(MC)

Objava Javna zaduženost BiH 11 milijardi i 118 miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.