JAVNI TRG I PRIVATNI DOM KULTURE
Spektakularna predstava povodom „ zvijezde“ snažnih pjevačkih sposobnosti pokazala je u „ pozadini“ još jednu dimenziju naše stvarnosti. Sadržaj javnog trga i kuće kulture u
funkciji građana. Odavno je završena priča o JU „ Domu kulture“ . Sve što se na lokalnom nivou deklarisati kao javno polahko postaje privatno. Tako je bila i FK „ Gradina“ . Sve što se dešavalo ranije u fudbalu, a i kasnije i danas, sve je pod okriljem Udruženja građana , koje se finasira u najvećem dijelu iz javnih para. Naravno, mnogi, od ranijih ili sadašnjih učesnika , imali bi priliku da mnoge „ stvari“ dobro razjasne u općoj percepciji o kriminalu u javnom sektoru. U slučaju JU „ Doma kulture“ je pravi „ hrkljuš“ jer se ne zna ko je osvojio ovo javno dobro. Učesnici su heterogeni : od tajkuna do veterana rata, ali povezani najvećim interesom koji se zove novac. Sadržaj je bogat: od bilijara , kocke do televizije.
Tokovi novca su nepoznati ili poznati samo onim koji to trebaju da znaju. Sa javnim dobrom koji se zove „ Sportska hala“ je sve uredu jer se isti kadrovski kompletira od izbora do izbora na principu lokalnih Kurti i Murti ili „ Sjaše Kurta , a uzjaše Murta“. Javni trg je novo narodno dobro koje ima svoju istoriju i gdje još leže „ podmornice“ privremenih građevinskih situacija , tako da je teško sabrati dva plus dva da se isti ne stavi na kub. Sve u svemu sve je isto, samo što se spomenik „ premjestio" sa ulaza „ Doma kulture“ u viziju „ javnog placa“.
Rješenje bi moglo biti privremeno jer bi urbanističkim sadržajem trebalo „ oštinuti“ građevinski prostor i sagraditi spomenik na izabranoj lokaciji koja gravitira novom urbanu centru Grada. Kako stvari postaju „ trivijalne „ ili „ proste kao pasulj/ grah“ tako i očitovanje oko lokacije manifestacija postaje stvar reda i ukusa.
Naprimjer , neprimjereno je da naspram gradske biblioteke sa skromnim prostornim mogućnostima i knjiškim sadržajem stoji otvoreni WC sa bilijar salom kao primjer onima koji ne čitaju knjige gdje mogu završiti. Kako je više onih koji bježe od knjige logično je da imaju i dopunske sadržaje u kockarnicama i disko klubovima gdje se nudi bogat „ kulturni“ repertuar. Ovdje ne ubrajamo u fundus slika sa tradicionalnih „ OGUS-a“ , čije postavke u najvećem broju leže negdje na deponiji a čine javno kulturno dobro.
I kako reče aktuelni načelnik na manifestaciji dočeka „ zvijezde“, da su ovo „ istorijski trenutci za Srebrenik“ , bilo bi dobro da lokalna općinska vlast razmisli kako javna dobra staviti u funkciju građana. Jedno od rješenja da se objedine svi objekti od gradskog stadiona, sportske hale, poligona malih sportova, doma kulture u jedan subjekt sa sadržajima javnog interesa: sportskih klubova, biblioteke, filmske dvorane ,kazališta/pozorišta, galerije, javne televizije i radia.
Da se izgrade novi sadržaji kako bi u skoroj budućnosti pored zvijezda za ekstradu imali zvijezde sporta, zvijezde nauke i kulture. Svakako ovome treba pridodati i sadržaje istorijske i kulturne vrijednosti od spomen parkova, muzeja , galerija, biblioteka sa savremenim internet sadržajem, javnog radija i televizije. U nedostatku ideja bilo bi dobro održati javnu manifestaciju naših sugrađana koji su stekli naučna zvanja na inostranim univerzitetima i iste pokazati armiji đaka : "osnovaca i srednjoškolaca“.
Bogatsvo naroda se mjeri nivoom kulture i obrazovanja. Kako se prave vrijednosti stiču kroz rad i takmičenje i posljednja manifestacija je pokazala kako se talenat može oplemeniti i postati vrijednost priznata od eminentnih umjetnika muzike. Primjer našeg sugrađanina trebao bi biti primjer svima da se u različitim sadržajima iskažu, kao što se iskazao naš mladi sugrađanin kao jedan od najboljih fudbalera na Svjetskom prvenstu. Brojni su primjeri ovakvih slučajeva u svim oblastima. nauke, kulture , muzike, sporta.
Da zaključim priču o javnom i privatnom dobru. Sve se uklapa u jednu sliku pod uslovom kada se mozaik složi i stvar postane stvar ukusa . Javni interes je opći interes svih i kada istom doprinose i privatna dobra. Isto tako može biti i suprotno, a to je kada se pod interesom privatnog deklarira javni interes. Stvar je u tome da se isto mora prepoznati i javno ili transparetno iskazati. Takav je slučaj i sa javnim trgom koji je javni i koji je finansiran javnim novcem svih građana.
Piše : Izudin Kešetović
