Jedanaest aerodroma iz bivše Jugoslavije rangirano među 200 najprometnijih

Jedanaest aerodroma iz bivše Jugoslavije rangirano je među 200 najprometnijih u svijetu tokom prve polovine ove godine.

Beogradski aerodrom Nikola Tesla zauzeo je 94. mjesto ove liste kao najprometniji sa 2.612.981 putnikom, 27.879 polazaka aviona i 8.786 tona tereta prenijetog u periodu od januara do juna, pokazuju podaci Međunarodnog savjeta aerodroma (ACI), prenosi portal EX-Yu aviation news.

Zagrebački aerodrom zauzeo je 116. mjesto sa 1.529.281 putnikom, 19.206 polascima aviona i 4.069 tona tereta. Iako je bio bolji od Tirane, Kišinjeva i Firence, zaostao je za Trevisom, Vroclavom i Veronom.

Vazdušna luka Split nastavila je da popravlja svoj položaj među evropskim aerodromima, postajući 131. najprometniji aerodrom na kontinentu u prvoj polovini godine.

Potom su slijedili Dubrovnik (134.), Skoplje (135.), Priština (136.), Ljubljana (146.), Podgorica (166.), Sarajevo (173.), Tivat (175.) i Zadar, koji su zauzeli 184. mjesto.

Od glavnih evropskih gradova Sarajevo je imalo najmanje putničkog saobraćaja, dok su London, Pariz, Amsterdam, Frankfurt i Madrid bili najprometniji na kontinentu, prenosi RTCG.

Iako je na svih jedanaest aerodroma iz bivše Jugoslavije u prvih 200 u Evropi broj putnika porastao tokom prve polovine godine u odnosu na prošlu, svi su registrovali pad količine prerađenog tereta, sa izuzetkom Skoplja.

(Vijesti.ba / FENA)

MC

Objava Jedanaest aerodroma iz bivše Jugoslavije rangirano među 200 najprometnijih pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.