Jugoslavija je bila najveći proizvođač opijuma

Još prije nekoliko godina je historičar Vladan Jovanović došao do šokantnog zaključka.

Povardarje, a s time i Jugoslavija, ispunjavalo je 43 posto legalne svjetske potražnje za opijumom između dva svjetska rata. U svom članku Rađanje balkanske Kolumbije opisao je i kako je u čitavu krijumčarsku mrežu bila uključena i država.

Kako prenosi srbijanski Nedeljnik, od 1919. godine pa sve do početka tridesetih, glavni posrednici u izvozu makedonskog opijuma bili su konzulati Kraljevine SHS u Marseilleu, Parizu, Baselu, Londonu, Bostonu i Chicagu.

Kupci su se obraćali izravno u konzulat, oni bi zatim javili se Ministarstvu za trgovinu i industriju, a ono bi onda angažiralo ovlaštene izvoznike. Naravno, suradnja izvoznika i političara bila je iznimno bliska pa bi pravo na izvoz dobivao onaj koji bi imao najbolje veze u političkom vrhu.

Dilanje droge bio je doista unosan posao, a njime su se bavili čak i vlasnici skopske tvornice alkaloidaOgnjanovići. Toliko su razgranali posao da su američki dužnosnici prijetili Jugoslaviji uvođenjem embarga zbog nelegalne proizvodnje i izvoza heroina, prenosi Expres.hr

Nije ni čudo da je država htjela veću kontrolu nad proizvodnjom i prodajom opijuma. Već od 1933. godine postoji Jugoslovenski zavod za izvoz opijuma, a Privilegirano izvozno dioničko društvo (PRIZAD) također je osnovalo svoj Opijumski odjel.

Sve je to utemeljeno godinu dana ranije, 1. januara 1932. godine stupanjem na snagu novog Zakona o opojnim drogama kada je proizvodnja opijuma dozvoljena samo u 17 srezova Vardarske banovine.

Koliko važna je bila proizvodnja u Povardarju govori i procjene beogradske Stalne komisije za opojne droge koja kaže da je čitava svjetska potražnja bila oko 250 tona godišnje sirovog opijuma, a da je samo u Povardarju proizvedeno do 70 tona.

The post Jugoslavija je bila najveći proizvođač opijuma appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Kraljevska Desetka 2024

Intervju s jednim od organizatora “Kraljevske desetke”: Trka koja podiže ljestvicu svake godine

Edis Kavgic: Naš cilj je svake godine unaprijediti trku u svim aspektima. Ove godine smo podigli standarde i vjerujemo da je ovo bila najbolja Kraljevska desetka do sada. Ipak, već radimo na planovima za 2025. godinu kako bismo trku podigli na još viši nivo. Poruka građanima: Htjeli bismo se posebno zahvaliti svim građanima na razumijevanju u vezi s potpunom obustavom saobraćaja tokom trke. Njihova podrška je važna za uspjeh ove manifestacije. Kraljevska desetka još jednom je pokazala da je događaj koji raste iz godine u godinu, privlači sve veći broj trkača i oduševljava publiku i goste, postavljajući Srebrenik na kartu važnijih sportskih dešavanja u regiji.