Kako je propala najekskluzivnija plaža na Jadranu

Ekskluzivnost na Svetom Stefanu i Miločeru više ne postoji. Zamijenio ju je masovni turizam koji je stigao sa “slobodnim” plažama, priča mještanin Dragan za Radio slobodnu Evropu (RSE).

– A oni što su “oslobađali” te plaže, tu se ne kupaju. Samo da sve podsjetim: mi mještani se nikad nismo kupali na gostinjskim plažama, one su unazad 40 godina, kao što im i ime kaže, uvijek bile za goste naših ekskluzivnih hotela, dodaje Dragan.

Nakon što su zakupac Adriatic Properties i hotelski operater Aman Resorts najavili da ove sezone neće otvarati hotele Sveti Stefan i Miločer, ulaz na tim hotelskim plažama je slobodan, plaže su neuređene, bez mobilijara, a u njihovom zaleđu su zatvoreni spa-objekti, restorani, kafei i drugi prateći sadržaji hotelske ponude.

Riječ je o ekskluzivnim kupalištima na Budvanskoj rivijeri koja su decenijama bila namijenjena hotelskim gostima, spremnim da za jedno noćenje plate više hiljada eura. Ulaz je bio dozvoljen i drugima, ali uz astronomske cijene, pa je komplet ležaljki sa suncobranom dnevno koštao i 120 eura.

Odluci zakupaca da zatvore hotele je prethodilo nekoliko protesta dijela mještana početkom godine, podržanih od strane čelnika budvanske lokalne vlasti, koju predvodi prosrpski Demokratski front, kada su uklonjene ograde na prilazu hotelima i plažama, piše navedeni medij.

Oni su se protivili izgradnji nekretnina u okviru novog hotela Kraljičina plaža koje investira Adriatic Properties, a tražili su i bezuslovan pristup zakupljenim hotelskim plažama.

Taj zahtjev je jedan od razloga koje su iz firme Adriatic Properties naveli za zatvaranje Sv. Stefana i Miločera jer, kako su kazali, ne mogu da svojim gostima garantuju mir i diskreciju kao osnov svoje turističke ponude.

– Ovo je novi sumrak Svetog Stefana, treći u posljednjih 30 godina. Prvo je bio poslije 1990, poslije ratova i sankcija. Drugi je kada je ubrzo potom dat u zakup “sivom” biznismenu, vlasniku štedionice Jugoskandik Jezdimiru Vasiljeviću, koji je ojadio štediše i u Crnoj Gori i u Srbiji. Sada je ovaj treći sumrak, kada je tužno gledati zatvorene hotele i plaže koje počinju da liče na vašarišta, kaže za RSE dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković, povodom zatvorenih hotela i neuređenih plaža.

Od otvaranja su na Svetom Stefanu i Miločeru boravila svjetski poznata imena, od predsjednika država do javnih ličnosti poput Sofije Loren, Karla Pontija, Elizabet Tejlor, Bobija Fišera, Borisa Spaskog, Klaudije Šifer, Andree Bočelija, Kirka Daglasa, Silvestera Stalonea, Roberta de Nira.

Ljeto prije pandemije tu je odmarala porodica Dejvida i Viktorije Bekam, a 2014. srpski teniser Novak Đoković vjenčao se na Kraljičinoj plaži.

Doktor turističke ekonomije Rade Ratković ocjenjuje da će biti teško nadoknaditi štetu koju će posljedice zatvaranje hotela nanijeti brendu crnogorskog turizma. Optimistična opcija je, dodaje, da nakon sezone dođe o dogovora i hoteli opet budu otvoreni naredne godine.

– Međutim, ja se plašim da sve može da rezultira sudskim sporom, arbitražom. Na sudu niko ništa nije riješio, jer se na sudu proglašava krivac i traži naknada štete, a ne rješava se problem. A nama je interes da su hoteli otvoreni i da za naše ljude tamo i dalje bude radnih mjesta – kaže Ratković.

The post Kako je propala najekskluzivnija plaža na Jadranu appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.