Tvrđava Gradina Srebrenik

Kako je propala revolucija u Bosni

Autor: Boris Dežulović

To s državnim udarom, naime, sad je dosta moderno, otkako je počela svjetska arapska revolucija, svi pričaju o tome, čini se da nema ozbiljnije organizacije koja ne planira državni udar u Bosni, ne zna se još samo hoće li se primiti Facebook revolucija iz Kaira ili ona iz Zagreba, ne zna se hoće li to organizirati CIA ili Al-Qaida, a najviše od svega ne zna se kako bi se to u Bosni uopće izvelo - taj, naime, državni udar

Zvao me nekidan u dva iza ponoći Kožo da ispriča vic. Ima on taj običaj, zovne u gluho doba noći iz kafane da ispriča vic.

Elem, dosadilo Muji da ga svi zajebavaju, pa otišao u vehabije. Lijepo njemu bilo tamo, živio na selu, i nitko ga bogami više nije zajebavao. Kad, jednoga dana došao glavni vehabija i rekao im da sutra idu u Sarajevo dizati revoluciju. Došlo je, veli, vrijeme, pao Tunis, pao Egipat, pada Libija, past će mašallah i Bosna. Takav je i takav plan, točno u šest ujutro naći će se pred Predsjedništvom BiH.Otišao onda Mujo u Sarajevo, našao hotel i zatražio jednokrevetnu sobu. “Nema, samo dvokrevetna”, odgovorio mu recepcioner, “al u njoj je već jedan policajac.” Kud baš policajac, misli se Mujo, ovo sam bogami opet u vicu završio. “Dobro”, odgovorio najzad, “samo vi mene probudite u pet sati.” Točno u pet ujutro zazvonio telefon, a Mujo u mraku, onako bunovan, umjesto svojih kratkih pantala obukao policajčevu uniformu. Kad su ga takvoga ugledala vehabitska braća, uspaničeno zapucali i razbježali se Titovom ulicom. Shvatio onda Mujo da nešto nije uredu, pogledao u pantale, opipao pendrek, skinuo s glave kapu, vidio značku, pa se lupio po čelu: “A budale recepcionera, probudio policajca umjesto mene!”

Tako je propao državni udar u Bosni i Hercegovini. Tako nekako, ili nekako drugačije, svejedno. Ili nije. Jer državni udar u BiH, kako vidimo, ni u vicu nije moguć. Čitam tako kako je počelo suđenje onoj šestorici što su napali policijsku stanicu u Bugojnu, s namjerom da uspostave šerijatsku državu. Kako bi netko, pa makar i vehabije, državu rušio u Bugojnu?, pita se svatko razuman, pa po tome odmah znaš da nije iz Bosne. Neće valjda - odgovorit će mu svatko manje razuman, a više upućen - u Sarajevu?! Kao što je to naumio Zlatko Lagumdžija, koji je, kako tvrdi predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, konstituiranjem federalne Vlade izvršio državni udar.

To s državnim udarom, naime, sad je dosta moderno, otkako je počela svjetska arapska revolucija, svi pričaju o tome, čini se da nema ozbiljnije organizacije koja ne planira državni udar u Bosni, ne zna se još samo hoće li se primiti Facebook revolucija iz Kaira ili ona iz Zagreba, ne zna se hoće li to organizirati CIA ili Al-Qaida, a najviše od svega ne zna se kako bi se to u Bosni uopće izvelo - taj, naime, državni udar. Čini se lako, svaka država, pa i Bosna, ima vlast - razmišljat će svatko razuman - nekakvog šeika, pukovnika ili predsjednika.

- Predsjedništvo - ispravit će ih u štabu revolucije na tajnom mjestu u Sarajevu netko manje razuman, a više upućen. Dobro, takav je i takav plan, točno u šest naći će se pred Predsjedništvom BiH, i poslije cjelodnevnih borbi past će zgrada u ruke pobunjenika. Uskoro će, međutim, shvatiti kako nitko u Bosni nije ni primijetio da je izvršen državni udar, pa ponovo sazvati revolucionarno vijeće.

- To je zato jer je prava vlast u Vijeću ministara - objasnit će im u tajnom štabu revolucije. Dobro, takav je i takav plan, točno u šest naći će se pred zgradom Vijeća ministara, i poslije cjelodnevnih borbi past će zgrada u ruke pobunjenika. Uskoro će, međutim, shvatiti kako nitko u Bosni nije ni primijetio da je izvršen državni udar, pa ponovo sazvati revolucionarno vijeće.

- To je zato jer je prava vlast u rukama visokog predstavnika EU - objasnit će im u tajnom štabu revolucije. Dobro, takav je i takav plan, točno u šest naći će se pred zgradom OHR-a, i poslije cjelodnevnih borbi past će zgrada u ruke pobunjenika. Uskoro će, međutim, shvatiti kako nitko u Bosni nije ni primijetio da je izvršen državni udar, pa ponovo sazvati revolucionarno vijeće.

- To je zato jer je prava vlast u entitetima - objasnit će im u tajnom štabu revolucije. Dobro, takav je i takav plan, točno u šest jedna će se grupa naći u Banjoj Luci, druga u Sarajevu, i poslije cjelodnevnih uličnih borbi past će Vlada Republike Srpske i federalna Vlada u ruke pobunjenika. Uskoro će, međutim, shvatiti kako nitko u Bosni nije ni primijetio da je izvršen državni udar, pa ponovo sazvati revolucionarno vijeće.

- To je zato što nema Hrvata u federalnoj Vladi - objasnit će im u tajnom štabu revolucije. Dobro, takav je i takav plan, točno u šest naći će se u Mostaru, i nakon cjelodnevnih uličnih borbi rasturit će pobunjenici hrvatsku samoupravu. Uskoro će, međutim, shvatiti kako nitko u Bosni nije ni primijetio da je izvršen državni udar, pa ponovo sazvati revolucionarno vijeće.

- To je zato što je Hrvatima vlast u Zagrebu - objasnit će im u tajnom štabu revolucije. - Kao što je Srbima u Beogradu. Dobro, takav je i takav plan, točno u šest naći će se u Zagrebu i Beogradu, i poslije cjelodnevnih uličnih borbi past će Hrvatska i Srbija u ruke pobunjenika. Uskoro će, jasna stvar, shvatiti kako nitko u Bosni nije ni primijetio da je izvršen državni udar, pa ponovo sazvati revolucionarno vijeće.

- To je zato što je Hrvatskoj i Srbiji prava vlast u Washingtonu i Moskvi - objasnit će im u tajnom štabu. Dobro, takav je i takav plan, točno u šest naći će se pred Bijelom kućom i na Kremlju, i poslije cjelodnevnih uličnih borbi past će Amerika i Rusija u ruke pobunjenika. Uskoro će, naravno, shvatiti kako nitko u Bosni nije ni primijetio kako je bio treći svjetski rat i da je uspostavljen novi svjetski poredak, pa ponovo na onom tajnom mjestu sazvati revolucionarno vijeće.

- Zajebava vas ba Mujo cijelo vrijeme - sa šanka će im konačno dobaciti Kožo. - Dosadilo mu da vazda on ispada budala.

(Peuzeto iz Oslobođenja)

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.

Komentariši

Srebrenik.NET
Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.