Kakva su prava invalidnih lica u BiH, nakon petnaest godina od usvajanja Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom

Saopštenje:

Pokret osoba sa invaliditetom širom svijeta je prije petnaest godina slavio veliko civilizacijsko postignuće.

Generalna Skupština Ujedinjenih nacija je 13. decembra 2006. usvojila Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom. Veliko postignuće je značilo i svojevrsno priznanje da je oko petnaest procenata svjetskog stanovništva obespravljeno i isključeno i da je potrebno „novim“ međunarodno obavezujućim dokumentom zagarantovati prava koja bi osobama sa invaliditetom kao građanima Svijeta morala pripadati jednako kako pripadaju i svim ostalim građanima.

Danas, petnaest godina poslije, evidentni su pomaci:

– Preko 180 zemalja svijeta je ratifikovalo Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom obavezujući se osigurati puno uživanje prava i podršku uključivanju osoba sa invaliditetom u zajednicu.

– Bosna i Hercegovina je Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom Ujedinjenih Nacija ratifikovala u martu 2010. godine bez bilo kakvih rezervi na bilo koji dio Konvencije.

– Međunarodni i nacionalni dokumenti kojima se planira razvoj svijeta su prepoznali i uključili pitanja invaliditeta u sva bitna područja razvoja;

– Usvojen je „jezik“ čijom se upotrebom demonstrira formalno opredjeljenje svih ključnih aktera da osobe sa invaliditetom, njihove porodice, njihove organizacije, dobiju sve potrebne vidove podrške kako bi postali ravnopravni građani i učesnici procesa donošenja odluka od značaja za život osoba sa invaliditetom.

Ali, u isto vrijeme:

– Osobe sa invaliditetom su i dalje najisključenija i najsiromašnija grupa građana;

– Osobe sa invaliditetom su još uvijek ovisne o podršci njihovih porodica i izolovane i isključene iz društva;

– Osobe sa invaliditetom još uvijek žive u siromaštvu ili su na granici siromaštva;

– Osobe sa invaliditetom su isključene iz procesa obrazovanja;

– Osobe sa invaliditetom se teško ili nikako ne zapošljavaju;

– Samostalan život i usluge podrške koje bi osobama sa invaliditetom omogućile jednakopravnost i život u zajednici još uvijek su samo san za koji se nastojimo boriti.

Naša prava i naše dostojanstvo su formalno zagarantovani, ali ih ne možemo uživati i čuvati zbog činjenice da postoje mnogi koji bi da u naše ime zagovaraju i odlučuju o svemu što je nama najvažnije i što bi trebalo da naše živote čini dostojanstvenim.

Pitanja invaliditeta su postala moderna i poželjna u većini svjetskih društava, ali osobe sa invaliditetom nisu.

Želimo da se to promijeni i da svi koji danas odlučuju o osobama sa invaliditetom učine puno više da mi osobe sa invaliditetom i odlučujemo samostalno o našim životima i sudjelujemo ravnopravno u procesima donošenja odluka koje se tiču nas osoba sa invaliditetom.

A da bismo to postigli trebamo jedinstvo u pokretu osoba sa invaliditetom, ali i saveznike koji nas istinski razumiju i podržavaju.

Sretna nam petnaesta godišnjica usvajanja Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom u Generalnoj Skupštini Ujedinjenih Nacija!

Suvad Zahirović, Informativni centar za osobe sa invaliditetom „Lotos“

The post Kakva su prava invalidnih lica u BiH, nakon petnaest godina od usvajanja Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.