Ko plaća troškove liječenja u inostranstvu oboljelim osobama iz Federacije BiH

Javnost u BiH je svjedok svakodnevnih apela, putem medija ili društvenih mreža, za pomoć za liječenje oboljelih u inostranstvu, a posebno djeci.Tim povodom razgovarali smo s v.d.direktoricom Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH Vlatkom Martinović, specijalisticom dječije hirurgije. Martinović nam je potvrdila da je dezinformacija u javnosti da se oboljeli u inostranstvu liječe isključivo donacijama kao što je dezinformacija i da se za to ne uplaćuju značajna novčana sredstva Zavoda. 

“Radi pravilnog informiranja javnosti, i sprječavanja eventualnih zloupotreba, želim da informiram građane a prvenstveno pacijente o njihovim pravima na liječenje u inostranstvu o trošku Zavoda. Nažalost, sve češće svjedočimo apelima i prikupljanju novca za liječenje najtežih oboljenja, a malo ko zna da sve te troškove Zavod plati“, ističe dr. Martinović, te dodaje:

“Imali smo primjera velikih akcija za prikupljanje sredstava za liječenje pacijenata, a na kraju smo mi platili cjelokupne iznose liječenja. Da Zavod plaća troškove liječenja za pojedina oboljenja svjesno se šuti i govori se samo o prikupljanju sredstava”. 

Ona pojašnjava da Zavod snosi cjelokupne troškove liječenja u inostranstvu, kao i troškove putovanja, smještaja i dnevnica za pacijenta, pratioca i eventualnog donora sukladno Pravilniku o upućivanju pacijenata na liječenje u inozemstvo.

Tako je u 2018 godini Zavod donio rješenja za 657 prijedloga kliničkih zdravstvenih ustanova, za liječenje u inostranstvu, gdje će troškovi izositi oko 22 miliona KM. (KLIX)

MC

Objava Ko plaća troškove liječenja u inostranstvu oboljelim osobama iz Federacije BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.