Kolektivna dženaza u Kozarcu: Konačan smiraj za 16 nedužno ubijenih osoba

Posmrtni ostaci 16 žrtava bit će ukopani nakon kolektivne dženaze koja će 20. jula biti klanjana u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu kod Prijedora.

Kolona s posmrtnim ostacima žrtava će u utorak, 19. jula, u 11 sati iz Šejkovače krenuti u Sanski Most, potom u Ključ pa preko Bosanskog Petrovca u Bihać, zatim u Bosansku Krupu, Bosansku Otoku, Bosanski Novi, potom Prijedor i konačno je planirano da stigne u Kamičane u 20 sati. Kolektivna dženaza će se obaviti u srijedu, 20. jula.

U Prijedoru je ’90-ih godina ubijeno 3.176 civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.500 Prijedorčana, a za oko 620 žrtava još se traga.

Ubijene Bošnjake bacali su u pojedinačne, zajedničke i masovne grobnice. Do sada su posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana pronađeni na 501 lokaciji, u 73 masovne grobnice (primarne i sekundarne) na području deset općina i tri države – BiH, Hrvatska i Srbija.

Muftija bihaćki Mehmed ef. Kudić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 20. jula, Dana sjećanja i dženaze za žrtve Prijedora i doline Sane, smatra da je veoma važno da pored dženaze u Srebrenici i obilježavanja genocida na tom području, veoma važno skrenuti pažnju na stradanje Bošnjaka Bosanske Krajine.

“Ove godine imamo 16 šehida, odnosno tabuta koji su spremni za ukop. Pozivamo Tužilaštvo BiH da procesuira sve one koji do sada nisu procesuirani, a koji su počinili velike zločine. Dvadesetog jula će biti dženaza u Memorijalnom centru u Kozarcu, odnosno u Kamičani gdje ćemo prvi put predstaviti idejno rješenje za budući memorijalni centar. Ranijih godina smo dženaze obavljali na različitim lokacijama”, pojasnio je Kudić.

Član Organizacionog odbora Mujo Begić iz Instituta za istraživanje zločina, rekao je da je najmlađa osoba koja će biti ukopana ove godine u Prijedoru rođena 1973. godine, a najstarija 1927. godine.

“Radi se o žrtvama koje su pronađene na deset lokacija. Ove godine ćemo ukopati posmrtne ostatke žrtava koje su pronađene u masovnim grobnicama Korićanske stijene, Matrići u Trnopolju, Garevci, Zecovi kod Prijedora, Hrastova Glavica, Kotlovača…Ukopat ćemo osobe koje su pronađene na mjestima koje su od mjesta rođena i gdje su živjeli udaljene i nekoliki stotina kilometara. Do sada smo posmrtne ostatke ubijenih Prijedorčana pronašli na 501 lokaciji i u tri države”, izjavio je Begić.

Kako je kazao, nisu završili posao kada je riječ o traženju nestalih na području Prijedora i Bosanske Krajine.

“Još tragamo za velikim brojem osoba. Nažalost, taj proces nije u konačnici završen. Prošli smo ogroman put. Pronašli smo više od 80 posto ubijenih na području općine Prijedor. I danas se kopaju žrtve s područja Prijedora jer porodice nisu u mogućnosti da ostanu u BiH do 20. jula. Imali smo nekoliko slučajeva da je i prije šehidske dženaze obavljen ukop prijedorskih žrtava”, istakao je Begić.

Podsjetio je da je zadnja veća grobnica pronađena 2017. godine na lokalitetu Korićanskih stijena.

“Do sada smo utvrdili identitet za 183 žrtve. Svakodnevno prikupljamo informacije koje će nas dovesti do lokacija gdje bi mogli biti posmrtni ostaci nevinih žrtava i upravo radimo istraživanje za koje smatramo da bi nas moglo dovesti do otkrivanja velike masovne grobnice sa između 150-200 ljudi, a koje su žrtve s područja Kozarca”, naglasio je Begić.

Prema njegovim riječima, u Identifikacionom centru Šejkovača nalazi se više od 200 slučajeva, od jedne kosti do kompletnog tijela.

“Manji dio je identificiran i spreman za ukop. Za jedan dio posmrtnih ostataka nemamo dovoljno krvih uzoraka i koristim priliku da apelujem na porodice koje nisu bile u prilici da daju krv da nastavimo s tim procesom. Ove godine ćemo ukopati osobe koje su identificirane od 1999. do 2021. godine. “, dodao je Begić.

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Prijedor Benjamin ef. Hodžić rekao je da je sigurnosni aspekt na najvišem nivou i da su zadovoljni saradnjom sa MUP-om i policijom.

Na šehidskoj dženazi ove godine u Prijedoru najmlađa žrtva koja će biti ukopana je Samed Jakupović, rođen 1973. godine. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu Sivci-Mekteb.

Najstarija žrtva je Edhem Kaltak, rođen 1927. godine. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu mezarje Čejreci.

Na području općine Prijedor uništene su 32 džamije. Ubijani su imami i odvođeni u koncentracione logore.

Preko 32.000 Prijedorčana je nezakonito zatočeno u 58 koncentracionih logora ili drugih mjesta zatočenja.

U sklopu obilježavanja 30. godišnjice od teških zločina s elementima genocida u Prijedoru bit će upriličen i biciklistički maraton “Bihać – Prijedor” koji će u utorak u 13.30 krenuti sa Gradskog trga u Bihaću. Prijavljeno je više od 100 učesnika. Biciklisti će u Kamičane stići u 19 sati.

Dženazu-namaz u memorijalnom centru “Kamičani” 20. jula će predvoditi reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.

U sklopu obilježavanja će biti predstavljena i izložba artefakata ili materijalnih vrijednosti koji su nađeni prilikom iskopavanja grobnica, a pripadaju žrtvama. Izložba će biti postavljena uz Musalu.

federalna.ba/AA

Objava Kolektivna dženaza u Kozarcu: Konačan smiraj za 16 nedužno ubijenih osoba pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.