Koliko se često smijete?

Koliko god nam život bio težak, mukotrpan ili naporan, uvijek imamo mogućnost nasmijati se problemima u lice i vratiti se optimizmu. Međutim, zato što to često zaboravimo, unazad 20 godina svakog 10. januara u svijetu se obilježava Dan smijeha. O važnosti smijanja govori i činjenica kako je ovaj Svjetski dan dobio dva datuma, zbog čega se osim danas, smijeha sjetimo i svakog 2. maja.

Izazvan namjerno ili sasvim slučajno, sigurno je, osmijeh na našem licu najjeftiniji je lijek za brojne probleme. Najbolje to znaju oni koji su okruženi pozitivnim ljudima, optimističnog su duha ili se jednostavno ne predaju u borbi sa svakodnevnim izazovima.

“Bitno je da se smijemo. Da li to bilo nazor ili spontano, tijelo ne poznaje razliku. Benefiti na tijelu ostaju isti.” – kaže doc.dr. Edina Šarić, somatoterapeut.

Da je važno ne skidati osmijeh s lica pokazuju i brojna relevantna istraživanja, koja daju težinu izreci kako je smijeh najbolji lijek! Specifičnost smijeha ogleda se u tome što, kada se trudite biti ozbiljni, tek tada vam to neće poći za rukom. A mi to jako dobro znamo…

“Mi smo poznati kao ‘narod koji njeguje humor’. I nije to džaba zašto mi njegujemo humor. Nama je smijeh prirodan refleks i odbrambeni mehanizam od svih nedaća i svakog zla. Tijelo se brani.” – dodaje doc.dr. Edina Šarić, somatoterapeut.

Da li se branite ili ne, često nije ni bitno jer smijehom pokazujete svoju ljepšu stranu kojom kod drugih ljudi izazivate više dopadanja, a zbog čega korak po korak postajete rado viđeni gdje god se pojavite.

DK

The post Koliko se često smijete? appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.