Krajem 2018. godine smanjen ukupan dug FBiH za oko 230 miliona​ KM

Ukupan dug na kraju 2018. godine nominalno je manji od ukupnog duga na kraju 2017. godine za 229,44 miliona KM. Stvarno smanjenje duga, bez uticaja promjene deviznih kurseva, iznosi 440,8 miliona KM.

Vlada Federacije BiH se, na posljednjoj sjednici u Sarajevu, upoznala s Kvartalnim izvještajem o dugu Q4/2018. i zadužila Federalno ministarstvo finansija da ga objavi na svojoj web stranici. Ovaj dokument bit će proslijeđen Parlamentu Federacije BiH radi informiranja.

Vanjski dug u Federaciji BiH na kraju IV kvartala 2018. godine iznosi 4.702.740.083 KM ili 2.754.083.087 američkih dolara. Nominalni iznos duga preračunat u konvertibilne marke, manji je od duga u proteklom kvartalu za 115.185.594 KM odnosno za 2,39 posto.

Prema raspoloživim podacima, tokom IV kvartala 2018. godine po osnovu vanjskog duga angažovano je ukupno 26.746.289,32 KM (prema kursu CBBH na dan 29.12.2018. godine), u više valuta od više kreditora. U istom periodu, po osnovu servisiranja vanjskog duga preračunato u konvertibilne marke, isplaćeno je ukupno 212.530.283,29 KM. Od navedenog iznosa, 191.312.774,13 KM ili 90 posto odnosilo se na otplatu glavnice, dok je preostali iznos 21.217.509,16 KM ili 10 posto isplaćen po osnovu troškova kamate.

Planirano servisiranje vanjskog duga za IV kvartal iznosilo je 182.550.306,92 KM, dok je realizacija u odnosu na plan bila veća za 16,42 posto jer je tranša četvrtog Stand by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom koja dospijeva početkom januara 2019., isplaćena u 2018. godini u iznosu 29.061.481,89 KM.

Kada je riječ o unutrašnjem dugu, Federalno ministarstvo finansija je održalo tri aukcije vrijednosnih papira u IV kvartalu 2018. godine, dvije aukcije devetomjesečnih trezorskih zapisa u ukupnom iznosu od 40 miliona KM i jednu aukciju petogodišnjih trezorskih obveznica u iznosu od 20 miliona KM. Sve održane aukcije su bile uspješne.

Po osnovu vrijednosnih papira, dospjelih na naplatu tokom IV kvartala 2018. godine, isplaćeno je 100 miliona KM. Kamata plaćena na emitirane vrijednosne papire Federacije BiH u IV kvartalu 2018. godine iznosila je 3.395.000 KM. Cjelokupan iznos odnosi se na plaćanje kamate po osnovu tržišnih obveznica emitiranih zaključno sa 31.12.2018. godine.

Ukupan unutrašnji dug Vlade Federacije BiH na dan 31.12.2018. godine iznosio je 704.665.718 (412.675.994 USD) i u odnosu na protekli kvartal je manji za 37.171.653 KM ili 5,01 posto. Ukupan dug kojim upravlja i za koji je odgovorna Vlada Federacije BiH na dan 31.12.2018. godine iznosi 5.407.405.801 KM ili 3.166.759.080 USD i manji je od duga u proteklom kvartalu za 152.357.247 KM (2,74 posto).

Ukupan vanjski dug i unutrašnji dug Vlade Federacije BiH, u koji nisu uključene verifikovane obaveze za koje nisu izdani vrijednosni papiri, niti obaveze prema uposlenicima i dobavljačima bivšeg Federalnog ministarstva odbrane i vojske Federacije, iznosi 5.376.145.306 KM ili 3.148.451.881 američki dolar i manji je u odnosu na dug iz prethodnog kvartala za 155.185.594 KM ili 2,81 posto.

Vanjski dug 31.12.2018. godine u odnosu na iznos na kraju 2017. godine je manji za 36,63 miliona KM. Ukoliko se isključi efekat promjene deviznih kurseva, tj. ukoliko se za izračun stanja duga u KM koristi devizni kurs sa kraja protekle godine, smanjenje vanjskog duga u odnosu na vanjski dug s kraja protekle godine iznosi 247,99 miliona KM.

Dolar kao jedna od izvještajnih valuta je aprecirao u odnosu na svoju vrijednost s kraja 2017. godine za 4,71 posto.

Obzirom da je cjelokupan unutrašnji dug denominiran u konvertibilnim markama njegov iznos na kraju 2018. godine je manji od unutrašnjeg duga sa kraj 2017. godine za 192,81 KM odnosno 22,26 posto.

DK

The post Krajem 2018. godine smanjen ukupan dug FBiH za oko 230 miliona​ KM appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.