Krizni štab FBiH sutra bi trebao predložiti značajnije ublažavanje mjera

Srebrenik.NETwork 21.02.2022 Aktuelno, Vijesti

Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva trebalo bi, na sutrašnjoj sjednici, da razmatra značajnije ublažavanje epidemioloških mjera koje su na snazi zbog pandemije koronavirusa.

Mjere bi se trebale odnositi na skraćenje perioda izolacije pod određenim uslovima, relaksaciju pojedinih mjera za vakcinisane, povećanje broja osoba u zatvorenim prostorijama i druge mjere koje su u proteklom periodu bile postrožene uslijed povećanja broja zaraženih.

Prijedlog Kriznog štaba potvrđuje Federalna vlada, a epidemiološka situacija bit će i dalje praćena u kontinuitetu.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH (ZZJZ FBiH), u FBiH u posljednja 24 sata registrirano je 297 slučajeva covid-19, a prijavljeno je 16 smrtnih ishoda.

U Federaciji BiH dosad su testirana ukupno 1.197.694 uzorka, a COVID-19 je potvrđen kod 243.764 osobe. S današnjim danom, broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 8.573.

The post Krizni štab FBiH sutra bi trebao predložiti značajnije ublažavanje mjera appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Oznake

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.

© Copyright 2024, All Rights Reserved