Kružni tok kao spas od saobraćajnog kolapsa ? – 3 dio

Praviti će se kružni tokovi kod "Binga" na Ćojlučkom Polju i kod "Hidromonta" u Ćehajama. Koliko će se smanjiti zastoji na ovoj magistrali vrijeme će pokazati. Struka kaže da će se tako ubrzati protok saobraćaja kroz Srebrenik i smanjiti zastoji na ulazima u Grad.

Kako bi trebao da izgleda kružni tok na Ćojlućkom Polju u Srebreniku.

Jedna lijepa vijest je da se počelo sa rješavanjem problem u Dubokom Potoku, konkretno u naselju Bjelave. 16 Aprila 2020, bez obzira na korona krizu, krenulo se u rješavanje ove crne tačke na magistralnoj cesti.

Investitor ovog projekta je JP Ceste Federacije BiH, a izvođač radova naša lokalna firma Jata doo Srebrenik. Vrijednost navedenih radova je cca 412.000 KM.

Nažalost na ovom mjestu se desio ne mali broj saobraćajnih nesreća sve zbog veoma teškog skretanja prema Bjelavama i drugim naseljima. Za nadati se je da će u budućnosti broj saobraćajnih nesreća na ovom mjestu  biti sveden na minimum.

Kako čitam na FB stranici gradonačelnika Omerovića : "gradska uprava na inicijativu predsjednika MZ Bjelave, pokrenula je aktivnosti na izradi projekta rekonstrukcije pristupnog mosta koji se nalazi u neposrednoj blizini, te prilazne i silazne rampe navedenog mosta."

Nadam se da će se i taj dio problema na ovom skretanju riješiti.

... nastaviti će se ...

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.