Migracije iz BiH moraju biti prioritet ekonomskih politika

Na sesiji Kruga 99 o temi “Problem migracija iz BiH” održanoj danas istaknuto je da ta tema mora doći na dnevni red svake vlade i njihovih makroekonomskih i socijalnih politika.

Akademik Muris Čičić naveo je da je u Akademiji nauka i umjetnosti BiH u 2019. sačinjena studija o migracijama iz BiH u EU s ciljem boljeg razumijevanja tog procesa i eliminacije senzacionalizma.

– U BiH dolazi do depopulacije i to ne samo zbog migracija, već i zbog nedostatka demografske politike – pojasnio je Čičić.

Dodao je da BiH neće samo ostati bez stanovništva ako takav trend bude nastavljen, nego će izgubiti i mogućnost produktivnog iskorištavanja radne snage koja treba stvarati pretpostavke za buduće generacije.

Prof.dr. Adnan Efendić rekao je da u odnosu na situaciju od prije 10 godina sada postoji oko 25 posto onih koji bi napustili BiH privremeno, dok je oko 35 posto onih koji bi trajno napustili zemlju.

– Prije 10 godina razlozi za napuštanje zemlje su bili lični problemi poput nezaposlenosti ili ekonomskog statusa, te u manjoj mjeri okruženje u kojem žive, dok je sada prvenstveno nezadovoljstvo socio-ekonomskim okruženjem – precizirao je Efendić.

Prof.dr. Melika Husić-Mehmedović kazala je da je za zaustavljanje tog trenda neophodno provođenje opsežnih socio-ekonomskih reformi, te kreiranje stimulativnog okruženja za zadržavanje stručnog kadra.

Također, dodala je da je potrebno stimulisati povratak i razvijati bolju saradnju s dijasporom, kao i promijeniti retoriku koja je sada prisutna u javnom prostoru.

(Vijesti.ba / FENA)

Objava Migracije iz BiH moraju biti prioritet ekonomskih politika pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.