Milanović: Ide jesen, Hrvati u BiH će ići u osnivanje svoje samouprave

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je opet komentarisao situaciju u Bosni i Hercegovini te najavio “vruću jesen” zbog HDZ-ovog na čijem čelu je Dragan Čović.

On je na pitanje kako komentariše izjavu Mirele Ahmetović koja je danas kazala je da će hrvatski SDP podržati ulazak Finske u NATO odgovorio:

“Ja ću se boriti do kraja. Vidjet ćete na jesen. Očekujete da jesen u BiH bude mirna? Da Hrvati odustanu od svog interesa? Nije svatko za veliku politiku. Kad sam ja bio u SDP-u, stvorio sam veliku stranku, pobjeđivali smo. Svatko tko je ušao u sabor kao protivnik Plenkovića i onda ga počeo podržavati je lopov, tat, razbojnik. Nema drugog motiva. Oni gledaju kako preživjeti, a prežive tako da rade za Plenkovića,” kaže.

Zatim je najavio “vruću jesen”.

“Dolazi jesen, Hrvati će ići u osnivanje svoje samouprave,” kaže Milanović ponavljajući kako u snagama EUROFOR-a nema hrvatskih časnika jer svi drugi mogu tamo, ali Hrvati ne mogu.

Zatim je kazao da on “ovo sve radi zbog pravde,” a političare iz Švedske je nazvao fašistima.

“Ja sam ovdje nebitan, što meni ovo treba? Jesam ja iz Hercegovine? Imam rodbinu, imovinu dolje? Da, prije 350 godina. Ovo radim zbog pravde, radi interesa. Dugo traje, previše se natežemo, ali užasno je ozbiljna tema. Razina izdajstva i kukavičluka naše politike je… Pitam se kako opstajemo kao nacija. Imamo evropske fondove, dok nam ovi fašisti iz Švedske ne priprijete da će to ukinuti. Ma nek’ si to nabije, znate gdje,” zaključio je predsjednik Hrvatske, prenosi Jutarnji list.

The post Milanović: Ide jesen, Hrvati u BiH će ići u osnivanje svoje samouprave appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.