Milorad Dodik: RS će donijeti sve zakone koje smo najavili

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske obratio se lider SNSD-a i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik.

On je na početku naveo niz podataka koji govore u prilog tome da je ovaj entitet u dobrom ekonomskom i političkom stanju. Uprkos tome što je iznio mnoge nepostojeće činjenice i o RS-u i o BiH, ipak tvrdi da je tačno sve ono što priča.

“RS nikad nije bolje stajala u ekonomskom smislu, sve funkcioniše, njen javni sektor ostvaruje najbolje rezultate u posljednje vrijeme. RS nije prezadužena. Nije rđavo stanje koliko o tome neki rđavi ljudi pričaju. Narod u RS-u dobro živi,” rekao je on.

Zatim je Dodik pričao o regionalnoj saradnji i saradnji s Rusijom, naglašavajući da su dobri odnosi Republike Srpske i Hrvatske vrlo važni za opstanak entiteta. Inače, Dodikovo izlaganje je došlo odmah nakon obraćanja Dragana Čovića u NSRS-u, koji je danas došao očigledno da pruži podršku prijatelju koji je stao uz njega u pregovorima za izborne reforme.

“Osnova srpske politike su dobri odnosi s Rusijom, SPC… Hrvatska je članica EU, bilo bi loše da su oni okrenuti protiv nas. Da oni govore loše o RS-u u Evropi, gdje bi RS bila danas?” kazao je Dodik.

Govorio je i o opoziciji navodeći da su besciljni i da im je jedina politika Dodik, a jedina želja promjena vlasti.

“Ja se stalno pitam ono što je danas i moja kćerka rekla ‘Da se ja prestanem baviti politikom, čime bi se oni bavili?” naveo je Dodik.

Na kraju obraćanja poručio da nastavlja neustavne namjere

Na kraju je imao nekoliko prijedloga kojima je otkrio da su mu namjere iste kao i prije izbornog zakona, a to je da se neće vratiti u institucije, da će RS nastaviti formiranje parainstitucija, plus predložio je i novi nedržavnički momenat, a to je da NSRS preispituje dnevni red Parlamentarne skupštine BiH.

“BiH nema parlament. Parlamentarna skupština je zbir svih skupština, a ne Parlament, to znači da svaka tačka dnevnog reda mora biti preispitana u NSRS-u. Ja predlažem da to i uradimo. Molim vas da to podržite, ne znam zašto bi to bio problem,” rekao je Dodik.

Istaknuo je da “nisu nestali razlozi na osnovu kojih je NSRS odlučila da se bojkotuje odlučivanje u državnim institucijama” te je još jednom predložio zakon o zabrani prozivanja određenog kolektiviteta genocidnim.

“Predložimo zakon kojim će se RS zaštititi od klevete da je niko ne može nazivati genocidnom i da s tim prijedlogom idemo na Parlamentarnu skupštinu,” poručio je.

Također, pozvao je sve prisutne da ostanu čvrsto pri zaključcima donesenim na prethodnoj posebnoj sjednici NSRS-a, a to su entitetski zakoni o vojsci, porezima i VSTV-u.

“Mi smo uradili jednu kapitalnu stvar, donijeli smo zaključke o porezima, vojsci i indirektnim porezima. To je velika odluka koju smo donijeli, sada je stvar strategije kako ići dalje, donijet ćemo sve zakone koje smo najavili. Mi idemo tim putem,” glasno je poručio Dodik otkrivajući da separatističke namjere ne jenjavaju.

The post Milorad Dodik: RS će donijeti sve zakone koje smo najavili appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.