Mima Vasić je prva Bosanka koja se popela na Matterhorn: Planinarenje je stil života

 

Brčanka sa adresom u Tuzli, Miladinka Mima Vasić, jedna je od najuspješnijih bh. alpinistkinja koja je prije dvije godine ušla u historiiju bh. alpinizma ispenjavši planinski vrh Matterhorn kao prva žena iz BiH.

U razgovoru za Fenu ova diplomirana profesorica bosanskog jezika i književnosti navodi da je svoje prve korake u svijet planine napravila u Austriji, tačnije u Štajerskim Alpama, gdje je kao au-pair djevojka boravila u jednoj porodici. Upravu tu se rodila ljubav prema planini.

Nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu učlanila se u planinarsko društvo “Konjuh ” Tuzla i tada su krenuli prvi pohodi.

“Najprije Konjuh koji mi je bio najbliži, koji je zajedno s Prenjom bio i ostao najveća ljubav. Imala sam sreću upoznati dvoje divnih ljudi, Nedu Ljubić i Ivicu Piljic, koji su mi usadili istinske vrijednosti o planini, naučili me da se ona nikad ne osvaja, nego je možemo samo pohoditi i diviti se njenoj ljepoti”, kaže tridesetčetverogodišnja alpinistkinja.

Nakon nekoliko godina planinarenja i uspona na bh. planine i planine regije, savladala je ljetni početni i napredni te zimski tečaj u organizaciji Sarajevske škole alpinizma, zatim tečaj Gorske služba spašavanja i speleologije i stekla zvanje registrovanog gorskog spasioca.

Na pitanje o najdražem ispenjanom planinskom vrhu, odgovara da je svaki ispenjani vrh za nju značajan i ima posebnu vrijednost, i za svakog od njih je vežu emocije i ljudi s kojima je dijelila radost na vrhu.

“Ako bih već morala da biram vrh, odnosno uspon za kojeg me vežu najljepše emocije, to je uspon u stijeni Botin na Veležu, koji se desio 2014. godine”, ističe Vasić, dodajući da je svakako najznačajniji bio uspon na Matterhorn, u prijevodu “Majka svih rogova”, u avgustu 2016. godine.

Navodi da je organizator ovog poduhvata Tomislav Cvitanušić, a pored njega prijatelji Armin Škandrić, koji je ujedno njen penjački partner, te Ismir Jusko.

“Svi se poznajemo privatno i sve nas veže Sarajevska škola alpinizma, i tako se spontano došlo na ovu ideju. Oni su htjeli da u timu imaju i djevojku, a ja sam neizmjerno sretna i počastvovana što sam imala tu privilegiju biti dio ove moćne ekipe, koji su prije svega prijatelji. Kao nježniji spol sasvim je logično da je bilo momenata kada sam bila slabija i sporija u odnosu na njih, ali ni u jednom trenutku njih trojica nisu dopustili da zaostajem niti da se osjećam slabijom. Bez njihove podrške ja sama ne bih uspjela”, kaže Vasić.

Kako ističe, pogled na Matterhorn iz gradića Zermatta oduzima dah, a ne može se ostati ravnodušan na tu gracioznu stijenu, osjećaji se miješaju od ushićenosti do strahopoštovanja.

Statistička činjenica da je Matterhorn na petom mjestu po smrtnosti, a Everest rangiran tek na devetom mjestu, unosi i jednu dozu, kako je rekla, bojazni ali i strahopoštovanja prema planini.

“Emocije na vrhu planine koje vas preplave, izmame osmijeh, radost, suze radosnice, posebno su iskustvo. Dijelite tu radost sa svojim penjačkim partnerima i to je posebna veza koja spaja ljude”, podijelila je svoj doživljaj ova svestrana mlada žena, inače zaposlena u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).

Ove godine, ali u nešto proširenoj ekipi istu radost su dijelili i na vrhu Mont Blanca, najvišem vrhu zapadne Evrope. Na vrh s njima stupio je i najmlađi bh, alpinista, dvanaestogodišnji Danin Jusko.

“Upravo je planina ta koja čovjeka obogati, nauči ga da se raduje i dijeli radost s drugima”, ispričala je Vasić.

Kaže da uglavnom usklađuje svoje poslovne obaveze i zapravo je planina ta koja je odmara. Trudi se barem jednom sedmično svoje slobodno vrijeme provesti na planini.

“Planinarenje je zapravo stil života”, zaključila je, najavljujući da ove godine u julu zajedno s penjačkim partnerima planira odlazak na Elbrus, Kavkaz.

The post Mima Vasić je prva Bosanka koja se popela na Matterhorn: Planinarenje je stil života appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.