Minski sumnjivo 2,2 posto ukupne površine BiH

Društvo Crvenog krsta Bosne i Hercegovine (DCKBiH) u saradnji sa Centrom za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) povodom obilježavanja dvadeste godišnjice od potpisivanja Otavske konvencije o zabrani upotrebe, skladištenja, proizvodnje i transporta protivpješadijskih mina, predstavili su rezultate u ispunjavanju obaveza iz Otvaske konvencije i aktivnosti Crvenog križa.

Organizacija Crvenog križa već 20 godina kontinuirano provodi aktivnosti na upozoravanju na opasanost od mina.

Direktor BHMAC-a Saša Obradović je istakao da je BiH minama najzagađenija zemlja u Evropi, te da je nakon rata u 129 opština pod utjecajem eksplozivnih sredstava indefitikovano 1.398 ugroženih zajednica.

– Velićina minski sumnjive površine u BiH iznosi 1.091 km2 ili 2,2 posto ukupne površine BiH – rekao je Obradović.

Koordinator za program upozoravanja na opasanost od mina Crvenog križa Republike Srpske ( CKRS) Snježana Kovač je izjavila da je najznačajnijii rad entitetskog CK, direktan rad s ciljnim grupama na trenu ugroženih zajednica.

– Crveni križ RS, kao i Crveni križ FBiH provodi program kroz upozoravanje na opasnost od mina gdje su urađene značajne aktivnosti, a jedna od njih je da je postavljeno 13 igrališta za djecu na sigurnim površinama – rekla je Kovač.

Također je istakla da se, nažalost, neće ispuniti elementi koji su propisani strategijom BiH, tj. da će BiH do 2025. godine biti zemlja bez mina.

Izvor: RTV Slon/Fena

The post Minski sumnjivo 2,2 posto ukupne površine BiH appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.