Na evidencijama nezaposlenih u BiH i 4550 vozača kamiona

Rastu cijene gotovo svega, nekih proizvoda uopće nema, a globalno tržište suočava se s još jednim velikim problemom – nedostatkom vozača kamiona. U Njemačkoj nedostaje oko 80.000 vozača kamiona, a u cijeloj Evropskoj uniji oko 400.000, piše Večernji list BiH.

Evropa i BiH

Udruge prevoznika upozoravaju kako će situacija biti još teža zbog starenja radne snage. Ne samo Velika Britanija nego i cijela Evropa suočavaju se s dramatičnim nedostatkom vozača kamiona.

Na nedostatak vozača žale se i tvrtke u BiH. Od 2019. godine do danas Bosnu i Hercegovinu napustilo je više od 5000 profesionalnih vozača. Gotovo da i nema tvrtke koja se bavi prevozom u državi u kojoj ne nedostaje barem jedan vozač, a nekima i njih 50. Veće plaće i sigurnost jedini su i osnovni razlog napuštanja Bosne i Hercegovine te odlaska u Evropsku uniju.

Zanimljivo, proces naglog odlaska profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine dobio je na intenzitetu upravo te 2019., kada je njemačka prometna industrija objavila kako joj nedostaje više hiljada vozača. U ovoj zemlji svake godine oko 30.000 profesionalnih vozača odlazi u mirovinu, a oko 15.000 vozača počinje taj posao.

Njemački mediji raspisali su se kako država ovaj problem treba olakšati uvozom vozača iz trećih zemalja, dakle, onih koje još nisu u EU-u. Tada su u red za dozvole za rad u Njemačkoj prvi stali Bosanci i Hercegovci te Srbijanci i Ukrajinci. Najbolji i najprecizniji pokazatelj bijega profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine je prosječna plaća koja ne prelazi 1000 eura, a u zemljama Europske unije mogu zaraditi i 2500 eura. Zanimljivo je da, iako poslodavci tvrde kako u Bosni i Hercegovini nema vozača, Boris Pupić, stručni suradnik za informiranje Agencije za rad i zapošljavanje BiH, kaže kako ih na evidencijama zavoda za zapošljavanje ima čak nekoliko hiljada.

– Prema posljednjim podacima u BiH, na evidencijama nezaposlenih osoba je oko 4550 vozača kamiona – kazao je Pupić za Faktor. Prema njegovim riječima, na evidencijama postoji više od 10 hiljada nezaposlenih osoba koje imaju kvalifikaciju vozača (dakle, kada zbrojimo sve kategorije vozača) i prema tome je jasno kako postoji dovoljan broj tražene radne snage za domaće tržište. Takođe, prema njegovim riječima, bilo bi moguće uraditi prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju za određena zvanja vozača u vozača kamiona i za takve aktivnosti nadležni su entitetski zavodi za zapošljavanje.

Međutim, problem s evidencijama, posebice u Federaciji BiH, jest što se zdravstvena zaštita administrira posredstvom zavoda za zapošljavanje te je veliki broj osoba na evidenciji tu samo zbog zdravstvene zaštite, a ne zato što traže posao. To potkrepljuje i podatak iz ankete o radnoj snazi da je stopa neaktivnosti na tržištu rada već godinama između 51 i 52 posto.

Međutim, ako i uzmemo u obzir da polovica od 4550 vozača, koliko ih je na evidencijama nezaposlenih, uistinu i ne traži posao, znači kako bh. tvrtke na raspolaganju imaju više od 2000 nezaposlenih vozača. Očito je da u BiH postoji problem.

Traže se bolji uslovi

Pitanje je jesu li to plaće, uslovi rada ili nešto treće. Prosjek plaća vozača u inozemstvu je 1800 do 2500 eura. Vozači cisterni, koji moraju posjedovati ADR licenciju za prijevoz opasnih i lako zapaljivih tvari, mjesečno u inozemstvu zarade i do 4000 eura.

Prevoznici u Bosni i Hercegovini traže od nadležnih bolje uslove poslovanja kako bi povećanjem plaća zadržali vozače da ne odlaze iz zemlje.

Objava Na evidencijama nezaposlenih u BiH i 4550 vozača kamiona pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.