Najviša neto plaća u FBiH za 2019. iznosila 363.456,21 KM

Najviša neto plaća za 2019. godinu koja je prijavljena Poreznoj upravi Federacije BiH iznosila je 363.456,21 KM i isplaćena je u djelatnosti proizvodnje farmaceutskih preparata, potvrđeno je Feni iz Porezne uprave.

Druga i treća najviša isplaćena plaća za 2019. iznosile su 271.509,98 KM, odnosno 239.713,38 KM i obje su isplaćene u djelatnosti bankarstva.

Četvrta najveća plaća iznosila je 150.709,55 KM i isplaćena je u djelatnosti proizvodnje farmaceutskih preparata, a slijedi plaća od 147.672,26 KM isplaćena u proizvodnoj djelatnosti i 144.152,49 KM u djelatnosti bankarstva.

Na petom mjestu za 2019. je bila plaća od 143.006,14 KM u djelatnosti proizvodnje farmaceutskih preparata, a slijede plaće od 142.106,84 KM, 135.758,18 KM i 132.695,99 KM – sve tri u djelatnosti bankarstva.

Na isplaćeni iznos plaće su obračunati i uplaćeni porezi i doprinosi. Pretpostavlja se da navedeni iznos, osim redovne mjesečne plaće sadrži i prihode od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarila ta osoba.

Podaci su iskazani prema evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, a na osnovu podataka iz obrasca MIP-1023 (Mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak).

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća u periodu od augusta do oktobra 2019. iznosila je 931 KM.

(RTV Slon/Fena)

Objava Najviša neto plaća u FBiH za 2019. iznosila 363.456,21 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.