Najviše prihoda od prodaje na stranom tržištu ostvareno je u prerađivačkoj industriji

mba-export-management-course

Vlada FBiH prihvatila je analizu Federalnog zavoda za programiranje razvoja o poslovanju privrednih subjekata u Federaciji BiH u 2015. godini i zadužila sva ministarstva da, unutar svojih nadležnosti, unapređuju poslovni ambijent privrednih subjekata u skladu s preporukama iz ovog dokumenta.

Analiza pruža informacije o prihodima, rashodima, dobiti, gubicima, imovini i izvorima finansiranja privrednih subjekata i u njoj su detaljnije prikazani ključni pokazatelji imovinsko-finansijskog stanja i uspješnosti preduzeća u FBiH u cjelini. Na temelju dostupnih podataka, izračunati su i interpretirani relativni pokazatelji zaduženosti, opremljenosti, finansiranja, aktivnosti i učinkovitosti po pojedinim djelatnostima.

Prošla godina je obilježena kao period značajnijeg ekonomskog rasta zemalja EU i regiona. U EU je zabilježen rast realnog BDP-a za dva posto, dok je stopa nezaposlenosti smanjena za jedan procent i u većini zemalja regiona u izvještajnoj godini zabilježen je značajan rast realnog BDP-a u odnosu na 2014. godinu.

U Federaciji BiH je u 2015. godini zabilježeno nominalno povećanje BDP-a po stopi od pet posto, dok je realni rast iznosio tri posto. Prema podacima FIA-e, broj preduzeća je u posljednjih pet godina bilježio promjenjivo kretanje i u 2015. godini je dostigao najviši nivo (21.322).

Broj zaposlenih u periodu nakon 2011. godine pokazuje trend rasta, a to je nastavljeno i u 2015. godini.

Ostvareni ukupni prihodi na nivou FBiH su za 2,9 posto viši, dok je neto čista dobit preduzeća (1.159 miliona KM) tri puta viša u odnosu na 2014. godinu. Ostvareni prihodi od izvoza su povećani za 8,1 posto i u ukupnim prihodima učestvuju s 15 posto. Kao i prethodne, u 2015. godini najviše prihoda od prodaje na stranom tržištu ostvareno je u prerađivačkoj industriji (61,3 posto), trgovini (11 posto), te u području stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti (8,5 posto).

Od ukupno 18 analiziranih djelatnosti, čista neto dobit je ostvarena u 13, dok je čisti neto gubitak ostvaren u pet područja, što je znatno povoljnije u odnosu na prethodnu godinu kada je u devet područja ostvarena neto čista dobit, dok je u preostalih devet analiziranih ostvaren neto čisti gubitak.

Najveća neto čista dobit u 2015. godini ostvarena je u trgovini (39,3 posto ostvarene ukupne neto čiste dobiti u FBiH), prerađivačkoj industriji (26 posto), te stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima (8,9 posto), dok je najveći neto čisti gubitak ostvaren u energiji (30,2 posto ukupnog ostvarenog neto čistog gubitka), rudarstvu (28,5 posto), te poslovanju nekretninama (27,5 posto).

Makroekonomski indikatori pokazuju da je ekonomska kriza u Federaciji BiH iza nas. Međutim, i dalje su prisutni problemi u poslovanju preduzeća, koji već godinama ograničavaju značajniju ekspanziju izvoza i povećanje zaposlenosti. U većini sektora evidentan je nizak stepen likvidnosti, dok je u mnogim povećan koeficijent zaduženosti. Od analiziranih sektora, jedino finansijske djelatnosti imaju zadovoljavajući koeficijent likvidnosti (2,02), dok je neznatno niži zabilježen u snabdijevanju elekričnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji (1,91) i informacijama i komunikacijama (1,90).

Evidentno je, kaže se u ovoj analizi, da se privreda FBiH susreće s problemom sistemske nelikvidnosti, čemu doprinosi rastući javni dug, kako unutrašnji, tako i vanjski, visoka porezna i administrativna opterećenja privrede, te visoke kamatne stope i ograničen pristup kreditnim sredstvima. Dugoročne posljedice su smanjenje investicija, nemogućnost kreiranja novih radnih mjesta, slabljenje konkuretnosti domaćih firmi, nedovoljan rast izvoza, te smanjenje produktivnosti, što značajno usporava privredni rast i razvoj.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.