Najviše se kupuju drva i pelet, na isporuku se čeka i do deset dana

Zbog velike potražnje drva, peleta, ugljena…, prodavači posljednjih dana imaju pune ruke posla jer je sezona početka grijanja svakim danom sve bliža, piše Večernji list BiH. Oni koji su energent za grijanje uspjeli nabaviti tokom ljetnih mjeseci, ove bi godine mogli proći jeftinije jer je, kažu prodavači, moguće očekivati rast cijena ogrjeva.

Na što se griju?

– Budući da je pred nama sezona grijanja, našem kućanstvu, kao i mnogim drugima ta je stavka jedna od najvećih u kućnom proračunu. Mi oduvijek navrijeme nastojimo osigurati ogrjev. Već po završetku jedne sezone grijanja naručujemo drva za iduću godinu. Dugogodišnji nabavljač drva nam je još prije tri mjeseca isporučio 20 kubnih metara drva za nadolazeću sezonu grijanja, a jedan od osnovnih razloga zbog kojeg tokom ljeta naručujemo ogrjev su niže cijene jer se u sezoni grijanja vrlo često dogodi da cijene budu više, ali i da dođe do nestašice – govori nam kućanica za čiju porodicu, kaže, nema straha od hladne zime. No, za one koji tek kreću u nabavu drva, provjerili smo po kojim cijenama ove godine mogu nabaviti taj energent, a prodavači su i sami istaknuli kako imaju pune ruke posla.

Kako su iz tvrtke Drvosječa kazali za Faktor, kod njih drveni pelet stoji 390 KM po toni, kameni mrki ugljen 156,80 KM, drveni ugljen 165 KM, drveni ekobriket 290 KM, dok je za kubni metar bukovih iscijepanih drva potrebno izdvojiti 104 KM. – Ove godine, kao i ranijih, jako se dobro prodaju bukova drva, ali ipak je najveća potražnja za peletom. Inače, u ponudi imamo iscijepana bukova drva, bukova drva u panjevima, bukova metarska drva, razne vrste ugljena, pelet… No, otkako se na tržištu pojavio pelet, opada potražnja za ugljenom i slobodno mogu reći kako je to ove godine 80 posto u odnosu na razdoblje otprije nekoliko godina. Najviše se kupuju drva i pelet, dok je za ugljenom nešto slabija potražnja – kazali su, navodeći kako će zbog nedostatka drva cijene i dalje rasti. – Građani će za kubik drva, umjesto trenutačne 104 KM, izdvajati 116 KM.

Kada je u pitanju pelet, kod nas tona stoji 390 KM i za njega postoji veliko zanimanje – kazao je predstavnik prodaje tvrtke Drvosječa.

Izbjegnite nestašicu

Oni koji se bave prodajom drva kažu kako je potražnja za tim energentom na domaćem tržištu na istoj razini već godinama. – Preporuka kupcima je drva nabaviti u maju i junu, prije same sezone, jer je tada cijena niža. Građani kupuju drva uglavnom pred jesen, u avgustu, septembru i oktobru. Sad je velika potražnja za drvima, a oni koji se odluče na taj način grijanja, moraju čekati narudžbu i do deset dana – rekao je dugogodišnji prodavač drva za Glas Srpske. Prodavači peleta kazali su da se tokom godina povećava i njegova prodaja jer je praktičniji za upotrebu, a ističu i cijenu. – Cijena peleta trenutačno je ista kao i prošle godine – oko 320 KM po toni. Inače, grijanje na pelet pruža veću udobnost jer je sve automatizirano i smatram da je jedina prepreka građanima da se odluče na taj način grijanja kupnja radijatora i razvođenje cijevi po kući jer je to ipak velika investicija. Cijena peleta kreće se od 300 do 340 KM, ovisno o klasi – objasnili su iz tvrtke koja se bavi prodajom tog energenta. Za tonu ugljena kod nekih prodavača treba izdvojiti oko 200 KM. Međutim, taj se energent sve više izbjegava zbog zagađenja. No, za koji god se energent odlučite, bitno je nabaviti ga navrijeme kako biste izbjegli više cijene, ali i nestašicu.

Objava Najviše se kupuju drva i pelet, na isporuku se čeka i do deset dana pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.