Nastavljeno kontinuirano smanjenje broja učenika osnovnih i srednjih škola u FBiH

Vlada FBiH je prihvatila informaciju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke o upisu učenika u osnovne i srednje škole u školskoj 2018/19. godini u Federaciji BiH, s predloženim preporukama, i zadužila Generalni sekretarijat Vlade FBiH da ovu informaciju s preporukama uputi vladama kantona.

Kako je navedeno, u FBiH obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje uvedeno je u školskoj 2004/05. godini u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Bosansko-podrinjskom i Kantonu Sarajevo, a od školske 2009/10. godine provodi se u svim kantonima Federacije BiH.

U kantonima koji su posljednji prešli na devetogodišnje osnovno obrazovanje, prva generacija učenika koji su završili devetogodišnje osnovno obrazovanje u tekućoj školskoj godini upisala se u prvi razred srednje škole (Srednjobosanski, Zapadnohercegovački i škole u Hercegovačko-neretvanskom kantonu koje realiziraju nastavni plan i program Zavoda za školstvo Mostar). S obzirom na to da je u svim kantonima zabilježeno da je prva generacija koja je pohađala osnovnu školu po devetogodišnjem programu bila malobrojnija od generacija prije i poslije nje, to se ove godine, očekivano, odrazilo i na smanjen broj upisanih učenika u prvi razred srednjih škola u Srednjobosanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu.

Broj učenika upisanih u prvi razred osnovne škole u Federaciji BiH se u petogodišnjem periodu smanjio za 2.215 ili 9,95 posto. Ukupan broj učenika osnovnih škola u FBiH se, također, kontinuirano smanjivao u periodu školska 2014/15 – 2018/19. godina. Broj učenika osnovnih škola u Federaciji BiH se u petogodišnjem periodu smanjio za 10.398 ili 5,34 posto.

Analizom trenda kretanja broja učenika upisanih u prve razrede srednjih škola u Federaciji Bosne i Hercegovine od školske 2014/15. do školske 2018/19. godine, može se uočiti smanjenje broja učenika koji se upisuju u prvi razred srednje škole. Broj učenika upisanih u prvi razred srednje škole u Federaciji BiH se u petogodišnjem periodu smanjio za 6.083 ili 25,08 posto.

Kada se analizira struktura učenika prvih razreda srednjih škola prema vrsti škole koju su upisali, a bazirano na podacima šest kantona koji su dostavili ove podatke, evidentno je da najveći broj učenika upisuje srednje tehničke i srodne škole (procenti se kreću od 42 do 56 posto učenika zavisno od kantona) i srednje stručne škole u trogodišnjem trajanju (19 do 37 posto učenika zavisno od kantona).

Ova kretanja su značajna jer ukazuju da se učenici sada pretežno opredjeljuju za srednje usmjereno obrazovanje (srednje tehničke i srodne i srednje stručne škole), što je izvjestan pokazatelj da se obrazovanje u posljednje vrijeme više usklađuje sa potražnjom na tržištu rada, te da učenici i sami sve češće biraju ona zanimanja i struke s kojim imaju više izgleda da nađu zaposlenje ili da nakon završenog srednjeg obrazovanja upišu one fakultete koji nude bolje perspektive za zaposlenje nakon svršenog studija.

Analizom kretanja ukupnog broja učenika srednjih škola u FBiH, utvrđeno je da je u periodu školska 2014/15 – 2018/19. godina došlo do smanjenja broja učenika srednjih škola za 20.743 ili 21,53 posto.

Kako je navedeno u informaciji, razlozi kontinuiranog smanjenja broja učenika osnovnih i srednjih škola u Federaciji BiH mogu se tražiti, prvenstveno, u negativnim demografskim trendovima, kao što su pad nataliteta posljednjih godina, ali i migracije stanovništva, koje uključuju i iseljenja porodica sa maloljetnom djecom u druge države.

The post Nastavljeno kontinuirano smanjenje broja učenika osnovnih i srednjih škola u FBiH appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.