Naučnici upozoravaju: Fosilna goriva moraju ostati pod zemljom

Gotovo 60 posto rezervi nafte i plina te 90 posto ugljena moraju ostati pod zemljom ako se globalno zatopljenje želi držati ispod 1,5 stepeni Celzijusa, kažu naučnici.

Ta je prognoza izrađena na temelju analize globalne ponude i potražnje za energijom, piše u četvrtak BBC.

Radi se o “mračnoj,” ali realističnoj procjeni o tome “što nam nauka kaže da je potrebno učiniti”, ističu stručnjaci.

Napravili scenarij za budućnost

Oni su izradili “scenarij za budućnost” koji ostavlja puno manje prostora za eksploataciju fosilnih goriva nego što se ranije mislilo.

Naučnici kažu da bi ograničenje rasta globalne temperature na 1,5 stepeni moglo pomoći da se izbjegnu najgori učinci klimatskih promjena.

Izračunali su da je globalno gledajući proizvodnja fosilnih goriva trebala svoj vrhunac imati 2020. i svake godine padati tri posto do 2050.

“U pandemiji covida-19 vidjeli smo oštar pad proizvodnje, no sada se stvari vraćaju na staro”, rekao je profesor dr. Steve Pye sa univerziteta u Kaliforniji.

Studija, objavljena u časopisu Nature također je utvrdila da pad proizvodnje nafte i plina do 2050., kako bi se održao ugljični proračun, znači da su brojne regije trenutno ili će u idućih 10 godina biti na vrhuncu proizvodnje.

Ugljični proračun je kumulativni iznos ugljičnog dioksida koji se može ispustiti u određenom vremenu kako bi se ostvario temperaturni prag, u ovome slučaju 1,5 stepeni.

Brojni planirani ili aktivni projekti iskorištavanja fosilnih goriva vjerovatno će dovesti do toga da se neće ispuniti međunarodno dogovoreno ograničenje globalnog zagrijavanja zapisano u Pariskom klimatskom sporazumu iz 2015.

“Da bi se stabilizirala temperatura, više ugljika mora ostati ispod zemlje”

I ta “mračna slika vjerovatno potcjenjuje ono što treba učiniti”, upozoravaju naučnici.

Ugljični proračun u studijskom modelu daje svijetu 50 posto šanse da globalno zatopljenje ograniči na 1,5 stepeni.

No, to ne uključuje neizvjesnosti poput povratnih reakcija klimatskog sistema.

“Dakle, da bi stabilizacija temperature bila izvjesnija, više ugljika mora ostati ispod zemlje”, zaključili su naučnici.

Izvor: Hr.n1info.com

The post Naučnici upozoravaju: Fosilna goriva moraju ostati pod zemljom appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.