Neradni dani za 1. maj i Bajram: Poslodavci dužni omogućiti odsustvo do 4 dana

Građani Federacije Bosne i Hercegovine, koji ovog 2. maja slave vjerski praznik Bajram, prema Zakonu o radu, slobodan dan za vjerske potrebe mogu koristiti bilo koji dan u godini, bez obzira da li se taj dan poklapa sa državnim praznicima, pojašnjeno je Feni iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Pravo na korištenje

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ističe da je Zakonom o radu propisano da je poslodavac dužan omogućiti radniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, zbog zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće – plaćeno odsustvo.

“S obzirom da je pravo na korištenje pomenutog odsustva utvrđeno u svrhu zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba radnika, mišljenja smo da se može koristiti u onom periodu kada se u skladu sa vjerskim propisima, odnosno običajima i tradicijom, obilježavaju vjerski praznici, kao i drugi kulturno-tradicijski događaji,” kazali su iz Ministarstva.

Zakon o praznicima

Ističu da je Zakonom o praznicima određeno da je Prvi maj međunarodni praznik rada i da se obilježava dva dana, ali ukoliko jedan od dana u koje se slavi Prvi maj padaju u nedjelju, praznikom se smatra prvi naredni dan poslije ta dva dana.

“S obzirom da 1. maj ove godine pada u nedjelju, to će neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine biti nedjelja 1. maj, ponedjeljak 2. maj i utorak 3. maj 2022. godine,” kazali su iz Ministarstva za Fenu.

The post Neradni dani za 1. maj i Bajram: Poslodavci dužni omogućiti odsustvo do 4 dana appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.